10 načina na koji um izvrće naš osjećaj za vrijeme

132

Naš um se poigrava na razne načine s našim poimanjem vremena. Pitajte francuskog stručnjaka Michela Siffrea da vam kaže nešto o tome. On je 1962. godine otišao živjeti u špilju koja je bila potpuno izolirana od prirodnog svjetla i u kojoj nije bilo mehaničkih satova.

Uskoro je počeo doživljavati velike promjene u svojoj percepciji vremena. Kad je pokušao izmjeriti 2 minute brojeći do 120 u intervalima od po sekundu, za to mu je trebalo 5 minuta. Nakon izlaska iz špilje, njegova procjena bila je da je u njoj proveo 34 dana, a zapravo je tamo bio 59 dana. Njegovo poimanje vremena doživjelo je znatne promjene. Gledano izvana  čini se da se njemu vrijeme usporavalo, ali njegov osobni psihološki doživljaj bio je da se vrijeme ubrzava.

Ali ne morate se skrivati u špilji par mjeseci da bi iskusili vremensku distorziju. To je nešto što nam se događa čitavo vrijeme. Naš doživljaj vremena je fleksibilan i ovisi o našoj pažnji, motivaciji, emocijama i mnogo čemu drugom.

1. Situacije opasne po život

Ljudi često tvrde da im se čini kao da vrijeme usporava kad se nađu u situacijama koje su opasne po život, kao što je npr. iskakanje padobranom. Ali da li doista procesuiramo više informacija u ovim sekundama kad nam se čini kao da se vrijeme rasteže? Je li to nešto poput usporenog snimka u sportu gdje zapravo možemo vidjeti svaki detalj neke akcije koja se odigrala velikom brzinom?

Da bi provjerili o čemu se tu zapravo radi, skupina znanstvenika napravila je pokus (o kojem više možete pročitati ovdje). Za vrijeme slobodnog pada sa 50 m u mrežu, ljudi su trebali gledati u specijalni kronometar. Ono što su znanstvenici zaključili je da se vremenska rezolucija ne povećava. Nismo u mogućnosti razlučiti manje vremenske periode kad smo u opasnosti. Ono što se događa je to da se sjećamo tog perioda kao znatno dužeg zbog činjenice da smo u tom vremenu percipirali znatno više nego obično, zbog proživljenog iskustva. Naime, situacije koje su opasne po život tjeraju nas da obratimo veću pozornost na ono što se događa pa pamtimo puno više detalja.  Zasigurno se ne radi o tom da smo dobili superljudske moći percipiranja.

2. Vrijeme ipak ne “leti” dok se dobro zabavljamo

Svi smo mi iskusili osjećaj da vrijeme leti kad se dobro zabavljamo. Da li zaista? A što kad slušamo fantastičan glazbeni komad koji nas “diže”? Da li nam se čini da vrijeme tad leti ili obrnuto – da se usporava?

Kad je 1992. Kellaris vršio pokuse da bi pronašao odgovore na ta pitanja (više o tim pokusima ovdje) ustanovio je da što više slušatelj uživa u glazbi, to mu se više čini da vrijeme usporava. Možda zbog toga što kad uživamo u glazbi, slušamo s više pažnje i jednostavno se izgubimo u glazbi. Veća pažnja vodi ka percepciji dužeg vremenskog intervala.

Ista stvar se događa kad imate izuzetno dobar, uzbudljiv dan. Na kraju dana može vam se učiniti da je vrijeme kad ste doručkovali bilo jako davno. Proživljavajući dan u kojem ste izuzetno uživali, vrijeme kao da se rasteglo. Činjenica da intuitivno vjerujemo da vrijeme leti  kad smo nečim zabavljeni možda ima više veze s tim što, kad se ne zabavljamo tako dobro, vrijeme kao da usporava. Dosada skreće našu pažnju na protok vremena, što nam daje osjećaj da ono usporava.

Ili može biti potpuno obrnuto. Možda se odlično zabavljate, a vrijeme vam u tren proleti. Pretpostavimo da ste proveli neko vrijeme uživajući u nekoj svojoj zanimaciji, kad ste primijetili da je vrijeme prošlo vrlo brzo. U svom nedavnom eksperimentu iz 2010. Sackett i njegov tim su se pozabavili ovim. Sudionicima je zadan nekakav dosadan zadatak za vrijeme kojeg su bili zavarani da zadatak traje upola manje vremena nego je zapravo trajao. Njihovo mišljenje bilo je da je rad na tom zadatku mnogo ugodniji nego onima koji su obavljali isti zadatak, ali nisu bili prevareni koliko je vremena zapravo trajao.

Sackett i njegove kolege testirali su ideju da vrijeme leti kad smo nečim zabavljeni i zaključili da je to uistinu tako. U njihovim ekperimentima pokazalo se da, što je jače uvjerenje ljudi u ideju da vrijeme leti dok se zabavljamo, veća vjerojatnost da će takvim ljudima vrijeme stvarno brže proletjeti. Dakle, cijela stvar mogla biti neka vrsta samoispunjavajućeg predviđanja.

3. Iluzija zaustavljenog sata

Iluzija da se sat zaustavio je čudan osjećaj koji ste vjerojatno svi iskusili. To se događa kad gledate u analogni sat i umjesto normalnog okretanja kazaljke koja odbrojava sekunde, vama izgleda kao da se ona smrznula, odnosno da joj treba puno dulje vrijeme od jedne sekunde da bi se pokrenula.

Uvijek sam mislio da je to zato što sam počeo gledati baš na početku sekunde, ali čitav doživljaj zapravo je samo iluzija. Ono što se zapravo događa je da kad se vaše oči pomiču s jedne točke na drugu, vaša vremenska percepcija se ponešto rasteže (vidi pokus). Čudno je to što se rasteže unatrag. Dakle, vaš mozak vam govori da ste gledali na sat nešto više vremena nego što to stvarno jeste. Odatle iluzija da je kazaljka bila “zamrznuta” više od jedne sekunde.

To se događa svaki put kad se naše oči kreću s jedne čvrste točke ka drugoj, samo to primjećujemo jedino kad gledamo kazaljke sata. Jedno od objašnjenja je da naš mozak kao da pokušava popuniti prazninu za vrijeme koje naše oči premještaju pogled s jednog objekta na drugi.

4. Preumoran da bi mogao odrediti vrijeme

Kad se stvari dogode u vrlo malom vremenskom razdoblju, naš mozak ih spaja u jednu jedinstvenu sliku sadašnjosti. Kad gledamo, najmanji interval koji smo u stanju uočiti je oko 80 milisekundi. Ako se dva događaja dogode u intervalu manjem od tog, onda ih doživljavamo kao simultane. Najkraći mogući vremenski raspon koji možemo razlikovati prema modalitetima (recimo vizualne i auditivne) je između 20 i 60 milisekundi (vidi više) što je samo pedeseti dio sekunde.

Međutim, kad smo umorni, naša percepcija vremena se iskrivi i postaje nam teško odrediti razliku između kratkih vremenskih razmaka. Ova činjenica može se koristiti da bi odredili da li je neka osoba preumorna da bi obavljala  svoj posao, što je bitno kod poslova kao što je upravljanje  zrakoplovom, vožnja  kamiona ili liječnički posao. Već se razvijaju jednostavni ručni uređaji kojima će se brzo moći procijeniti razina nečijeg umora. (vidi više)

5. Samoregulacija “rasteže” vrijeme

Kad se trudimo potisnuti emocije ili ako se trudimo da ih pojačamo, naša percepcija vremena se mijenja. Psiholozi su ustanovili da nam se čini kao da se vrijeme rasteže kad ljudi pokušavaju kontrolirati svoje emocije. Ovdje možete čitati o eksperimentu u kojem su sudionici gledali 11 minuta isječak iz filma ˝Vrijeme nježnosti˝(Terms of Endearment). Neki sudionici su zamoljeni da ostanu emocionalno neutralni za vrijeme gledanja filma dok je drugima rečeno da se ponašaju prirodno. Oni koji su pokušali suzbiti svoje emocije imali su osjećaj da isječak traje znatno duže nego što je trajao.

6. Izmijenjena stanja svijesti

Ljudi izvještavaju o svim vrstama čudnovatih iskustava s vremenom  za vrijeme uzimanja doga kao što su psilocybin, peyotl  ili LSD.Vrijeme se može činiti kao da ubrzava, usporava, ide unazad ili se čak zaustavlja. Ali ne trebate droge da bi ušli u izmijenjena stanja svijesti , hipnozom možemo postići  slično.Ljudi  obično nisu u stanju procijeniti vrijeme koje su proveli pod hipnozom. Jedna studija govori  da je onih koji nisu bili u stanju procijeniti duljinu hipnotickog intervala bilo oko 40%.

7. Ubrzava li se vrijeme s godinama

Ljudi često kažu da im vrijeme prolazi brže što su stariji. Dok  nam se činilo u mladosti da se ljeta protežu do u beskonačnost, u kasnijim godinama ta ista ljeta prolaze poput treptaja oka.

Uobičajeno objašnjenje za to je da nam je, dok smo mladi, sve novo i obraćamo više pozornosti na svijet oko sebe; posljedica toga jest da nam se čini kao da se vrijeme produžuje. S godinama, međutim, sve je manje novih iskustava, a uvijek ista se ponavljaju te se čini da vrijeme prolazi brže.

Bilo da je to istina ili ne, postoje neki psihološki dokazi da vrijeme prolazi brže u poznijim godinama. Jedna studija iz 1997. godine, čiji su autori Mangan i Bolinsky, je utvrdila da su ljudi u 20-tim godinama prilično točni u određivanju intervala od 3 minute, dok su ga ljudi u 60-tim godinama sustavno krivo procijenjivali. Njima se činilo da vrijeme prolazi za oko 20% brže.

8. Emocionalni doživljaj vremena

Emocije koje osjećamo u određenom trenutku izravno utječu na našu percepciju vremena. Čini se da posebno negativne emocije utječu na to da obraćamo veću pažnju na vrijeme i tako ga čini dužim nego u stvarnosti jest.

Istraživanja o anksioznosti kod ljudi koji boluju od raka, depresivnih ljudi te onih koje muči osjećaj dosade, pokazuju da se njima čini kao da se vrijeme rasteže (više ovdje). Baš kao što se događa s po život opasnim situacijama, i ovdje negatvne emocije usmjeravaju našu pažnju na protok vremena tako da nam se čini da ono sporije teče. Ovaj efekt se pojačava kad ulažemo napor da reguliramo ove negativne emocije, što također uzrokuje osjećaj rastezanja vremena (vidi br. 5).

9. Ovdje postaje vruće

Ako ste ikad imali povećanu temperaturu, onda znate da ona može imati čudne efekte na percepciju vremena.

Eksperimenti su pokazali da kako se povećava naša tjelesna temperatura, tako se naša percepcija vremena ubrzava. Vrijedi i obrnuto – kako  se naše tijelo hladi, tako se osjećaj za vrijeme usporava.

10. Kako ste tempirani?

Ostavimo li po strani emocije, dob, droge i ostalo, možemo reći da naš doživljaj vremena ovisi i o činjenici tko smo mi, ustvari. Ljudi izgleda funkcioniraju prema različitim ritmovima. Svi smo mi doživjeli da upoznamo ljude koji djeluju mnogo sporijim ili bržim tempom od nas samih. Psiholozi su otkrili da ljudima koji su impulzivni i onima okrenuti prema stvarnosti vrijeme prolazi brže.

Malo se istraživalo na tu temu, ali vjerojatno svatko od nas ima vlastiti osjećaj za vrijeme. Jedno istraživanje (Kir-Stimon, 1977.) pokazalo je da kad različiti ljudi slušaju metronom, procjena broja otkucaja u minuti koji oni opisuju kreće se u raponu od sporog – 40 otkucaja u minuti do brzog – 200 otkucaja u minuti. Ovo je poprilično velik raspon i ovaj podatak možda može pomoći objasniti zašto neki ljudi imaju totalno drugačiju percepciju vremena od drugih.

Komentari

komentara