Avio-saobraćaj: BiH ima najslabiju povezanost u Evropi

52

Podatak Međunarodnog aerodromskog savjeta (ACI) govori o Bosni i Hercegovini kao zemlji sa najslabijom aerodromskom povezanosti u Evropi, što znači manje direktnih i indirektnih konekcija putnicima sa evropskim destinacijama, te da je Sarajevo na posljednjem mjestu među evropskim prijestolnicama po broju prevezenih putnika. U isto vrijeme, bilježe se historijski rekordi i vidljive ekspanzije, koje očigledno nisu dovoljan pandan aerodromima u regiji i svijetu.

Svi aerodromi u Bosni i Hercegovini su u vlasništvu državnih organa. I nakon što je Vlada Crne Gore donijela odluku o davanju tamošnja dva aerodroma u koncesiju, Sarajevo će biti jedini glavni grad regije koji u kojem je država zadržala upravljačka prava. Analitičari ne smatraju to kao nužan problem za razvoj ni preduzeća, ni vazdušnog saobraćaja.

“Konkretno, BiH bi pod koncesiju ili prodaju trebalo dati Tuzlu, Banju Luku i Mostar, no nikako Sarajevo, čiji se aerodrom može sam financirati i razvijati”, smatra vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric.

Nudi i objašnjenja kako su u razvijenom dijelu Evrope i dalje najveći aerodromi u vlasništvu države, osim u Velikoj Britaniji, a kako upravo državne kompanije iz tih zemalja potom uzimaju pod koncesijiu ili kupuju po Jugoistočnoj Evropi ili zemljama trećeg svijeta.

“Čije onda interese zastupa primjerice njemački Fraport, francuski ADP, švicarski Flughafen Zurich AG, danski Københavns Lufthavne, španjolski ENAIRE?… države gdje su dobili koncesiju ili države odakle dolaze”.

Federacija BiH ne razmišlja o koncesijama

Sarajevski aerodrom je u vlasništvu Vlade Federacije BiH, koja ni ne razmišlja o koncesijama.

“Naše Ministarstvo nije provodilo studije o korisnosti koncesijskog modela svih zračnih luka u Federaciji BiH. Javno preduzeće Međunarodni aerodrom Sarajevo u kojem vršimo ovlaštenja po osnovu državnog kapitala nema planova za privatizaciju ili koncesiju, budući da svi relevantni pokazatelji govore da se već dugi niz godina posluje pozitivno uz kontinuirano povećanje prihoda i broja usluženih putnika”, poručuje Amadeo Mandić iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.

Iza pomenutog aerodroma je rekordna godina u kojem je opsluženo preko milion putnika, povećan broj aviooperacija i pokrenut posao dogradnje i proširenja terminalnih zgrada i sadržaja. U isto vrijeme, sarajevski aerodrom od naplate svojih aerodromskih usluga novčano pomaže i aerodrome u Tuzli i Mostaru.

“Za razliku od toga, manje i neprofitabilne aerodrome treba davati u koncesiju ili prodavati. Takvi su financijsko breme države i lokalnih zajednica, teško generiraju dostatan promet, ne uspijevaju obnašati društvenu funkciju. Upravo takvi aerodromi bi bolje funkcionirali pod koncesionarom koji ima ljudstvo, resurse i know-how da bolje vodi posao, a ima i ugovore sa najvećim kompanijama za svoje cijele sustave koji imaju i više desetaka aerodroma i gdje se onda ugovorom za cijeli sustav postignu bolji uvjeti, ali može i ‘ucijeniti’ kompaniju (primjerice: ‘ako nam otvorite bazu u Tuzli, mi ćemo vam dati slotove, koje je inače ekstremno teško dobiti, u Parizu CDG’)”“, rezonuje Šćuric.

Značajne investicije u Banjoj Luci

U Bosni i Hercegovini je još jedan aerodrom u entitetskom vlasništvu, onaj u Banjoj Luci. No, ni tamošnje vlasti ne razmišljaju o ustupanju koncesije.

“Nakon odluke da se Aerodrom Banja Luka otvori za saradnju sa niskobudžetnim aviokompanijama, konkretno Ryanairom, u protekloj godini i u prvih šest mjeseci ove, zabilježen je značajan rast broja letova i prevezenih putnika i opredjeljenje Vlade Republike Srpske jeste da se ova saradnja nastavi i u budućnosti, kako sa Ryanairom, tako i sa drugim zainteresovanim kompanijama. Na ovom aerodromu je u toku realizacija investicionog ciklusa u vrijednosti sedam miliona maraka, kojim je izvršena modernizacija i proširenje kapaciteta, što će se nastaviti u narednom periodu. Strateškim planom razvoja vazdušnog saobraćaja u Republici Srpskoj predviđena je i izgradnja Aerodroma Trebinje i od ovog projekta Vlada RS nije odustala”, kažu iz vlade entiteta Republika Srpska.

Preostala dva funkcionalna aerodroma nisu u vlasništvu entiteta. Tuzlanski je u vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona i koliko-toliko zadržava dostignuti promet iz prošle godine iako ima samo jednu kompaniju koja neprekidno obavlja letove i niskobudžetni je prevoznik. Još teža situacija je sa mostarskim aerodromom koji je u vlasništvu Grada Mostara i manjim dijelom Vlade Republike Hrvatske. Broj operacija i prevezenih putnika se neprestano smanjuje iako gravitiraju turističkoj regiji.

Važnost putovanja dijaspore

“Zračne luke su danas strateški objekti države koji generiraju apsolutno sve segmente društvenog života, od turizma i drugih oblika gospodarstva, preko političke pozicije, razvoja sporta, kulture i znanosti, pa do benefita od dijaspore. Evo primjera: današnji turista je short-break turista, on odlazi na odmore više puta godišnje po nekoliko dana i to na različite destinacije, a pritom radi stresnog života i nedostatka kvantitete odmora želi u manje dana intenzivan i kvalitetan odmor na kojem troši ogromnu količinu novaca. Stoga želi što manje vremena potrošiti na putovanja. Konektirani letovi se razvuku na cijeli dan, a ako imate tri dana odmora, dva od toga ne želite trošiti na putovanje. Moderni short-break turista odabire destinaciju gdje je veza brza i njemu prilagodljiva”, navodi Alen Šćuric.

Drugi su primjer, nastavlja, gospodarska i politička predstavništva koja će se otvarati u gradu koji je odlično povezan sa regijom ili će “u protivnom birati drugi grad, pošto im je dobra i brza veza sa gradovima koji gravitiraju njihovom predstavništvu conditio sine qua non uspješnog poslovanja”.

“I na koncu je dijaspora, koja je toliko velika na našim prostorima. Državi je u interesu da dijaspora što češće dolazi kući. Ako dolazi često donosit će češće novac u državu. Ako ima dobru vezu, ostavit će ostatak obitelj kući, jer može dolaziti svaki mjesec (ima puno primjera ljudi koji svaki tjedan u petak sjedaju na avion i vraćaju se u ponedjeljak ujutro), a zbog obitelji ovdje vratit će se nakon određenog broja godina zarađivanja, te će u državu donijeti velik imetak. Konačno, ako je i otišla cijela obitelj, koja često dolazi ‘kući’ kupit će neku nekretninu, neće se asimilirati u inozemstvu, prije ili kasnije će se vratiti radi spona koje je zadržala”, objašnjava Alen Šćuric.

Neophodno angažiranje stručnjaka

Na pitanje šta bi trebali biti naredni koraci vlasnika (vlasti na raznim nivoima) u poboljšanju vazdušnog saobraćaja, kako bi se punili a ne dodatno opteretili javni budžeti, vazduhoplovni analitičar konstatuje: “Vrlo jednostavno – angažiranje stručnjaka! Nema drugog puta. Stručnjaci koji znaju i koji razvijaju promet po trendovima današnjice. Zračni promet je specifična grana gospodarstva i nije usporediv ni sa jednom jedinom granom. Razvija se i korjenito mijenja ekstremno brzo, svakih pet godina  se sve u potpunosti izmjeni”.

Prema njegovim riječima, “stručnjaka jest relativno malo i vrlo su dobro plaćeni, ali investirati par stotina tisuća u nekoliko ljudi koji znaju i mogu je daleko manje nego davati milijunske subvencije sa upitnim rezultatima”.

“I naravno pustiti te stručnjake da vode aerodrome isključivo na komercijalnim osnovama, bez bremena prevelikog broja zaposlenih i zapošljavanja nestručnom i lijenog partijskog kadra. No, političari ove regije to ne žele. Ako angažiraju profesionalca i stručnjaka onda će oni ispasti diletanti što je političarima najgora noćna mora, te neće moći uhljebljivati ljude koji su ih zadužili. I zato u konačnici daju aerodrome pod koncesiju. Tada u kratko vrijeme uspiju napuniti svoje džepove, a i dalje im koncesionar radi usluge ‘zapošljavanja’ ili ‘nagrađivanja’ zbog kasnijih subvencija i drugih benefita koje od politike traže na račun poreznih obveznika (produžavanje ili obnova piste, smanjenje koncesijske naknade, subvencioniranje prijevoznika i linija…)”, zaključuje.

U regiji su dva najprometnija aerodroma u koncesijskim ugovorima – Beograd i Zagreb, te brzorastući Skoplje i Priština. Ipak, najveći porast broja putnika imaju još uvijek aerodromi u državnom vlasništvu – Split i Dubrovnik.

Radio Bet / (TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Alen Jazić/Foto: EPA)

Komentari

komentara