Azem Vlasi: Nismo rušili Jugoslaviju, a i da smo htjeli, nismo mogli

17
Bivši visoki funkcioner SFRJ Azem Vlasi izjavio je u Beogradu, da je “nezavisnost Kosova neopoziva i nepovratna”.

On je na međunarodnom skupu Beogradski strateški dijalog naveo da je potrebno i korisno normalizovati odnose, prije svega, kako je rekao, na dobrobit Srba koji žive na Kosovu.

Vlasi je dodao da vjeruje da će se odnosi Beograda i Prištine normalizovati za najduže oko godinu i po.

Upitan kada će u Prištini na sličnom panelu moći da se postavi pitanje o progonu Srba sa Kosova i rušenju srpske baštine na Kosovu, Vlasi je odgovorio da se slični skupovi već organizuju i da, tvrdi, Srbi mogu da iznesu svoja stanovišta o svemu tome, prenosi Beta.

Pozvao je studente sa univerziteta u Srbiji da dođu u Prištinu i da se sami uvjere da mogu da postave takva pitanja.

“Baš sinoć, na jednom skupu u Prištini, Rada Trajković je svašta rekla o kosovskom rukovodstvu, i niko je, vjerujte, nije mrko pogledao zbog toga”, rekao je Vlasi.

Govoreći na današnjem panelu na temu “Jugoslavija – propuštena prilika ili politička iluzija”, on je na pitanje o ulozi Kosova u raspadu SFRJ rekao da je ta pokrajina samo “iskorištena kao detonator”.

“Nismo rušili Jugoslaviju, a da smo i htjeli to, nismo imali tu moć”, rekao je Vlasi.

Vlasi, koji je u vrijeme SFRJ bio i predsjednik Saveza socijalističke omladine Jugoslavije i član rukovodstva Saveza komunista Jugoslavije, dodao je da će uspostavljanje pomirenja i saradnje Srbije i Kosova teško ići dok na vlasti budu “ljudi opterećeni recidivima politike koja je dovela do krvavog raspada Jugoslavije”.

On je kazao da je Kosovo moglo da bude dio Srbije dok je postojao jugoslovenski okvir, ali da je ostanak Kosova u Srbiji van Jugoslavije “nemoguća misija”.

“Ne znam kako neko danas može da zamišlja da Kosovo ostane u Srbiji, i poslije odvajanja Crne Gore”, rekao je Vlasi.

On je ocijenio da Jugoslavija predstavlja propuštenu priliku, pošto je “svakom narodu bila korisna zbog nečega”, ali da nije mogla da opstane pošto je tadašnji predsjednik Saveza komunista Srbije Slobodan Milošević počeo da mijenja ustavni okvir SFRJ.

Vlasi je rekao da Jugoslavija, kakva je bila, nije mogla da opstane u uslovima pada Berlinskog zida i uvođenja pluralizma, ali je rekao da je propuštena prilika da se ona transformiše u zajednicu nezavisnih država, ili da se mirno razdruži kao Čehoslovačka.

Vlasi je kazao da je Jugoslavija poslije Ustava iz 1974. godine bila prihvatljiva za Albance, jer su oni tim ustavnim promjenama dostigli priličnu ravnopravnost sa drugim jugoslovenskim narodima, ali da se to promijenilo 1987. godine, dolaskom na vlast Miloševića, koji je, kako je kazao, “djelovao u skladu s Memordumom SANU, a ne u skladu s programom Saveza komunista Jugoslavije”.

Rekao je da je najveća greška Miloševićeve politike prema Kosovu bila ta što je izvukao kosovsko pitanje iz jugoslovenskog konteksta i tretirao ga kao pitanje Srbije, želeći brzo da riješi problem bez dijaloga s Albancima i ne mareći za njihovo mišljenje.

Upitan zašto na Osmoj sjednici CK SK Srbije nije podržao Stambolića i Pavlovića protiv Miloševića, Vlasi je kazao da je članovima CK sa Kosova sugerisao tada da budu uzdržani prilikom glasanja pošto se, kako je rekao, Stambolić složio da bi mu njegova podrška više odmogla nego pomogla, s obzirom na odnos srpske javnosti prema Vlasiju.

Bivši član Predsjedništva SFRJ Jugoslav Kostić je rekao da Jugoslavija predstavlja propuštenu priliku i istakao značaj “stranog faktora” u njenom razbijanju, a posebno tadašnjih ministara spoljnih poslova Njemačke, Italije i Austrije.

“Za mene nema sumnje da smo mogli i dalje da živimo složno, ali smo bili plodno tlo za strani uticaj. Dok je Predsjedništvo SFRJ branilo Jugoslaviju u Beogradu, Sarajevu, Ohridu, (Hans-Ditrih) Genšer, (Đani) De Mikelis i (Alojz) Mok su završili posao za Hrvatsku i Sloveniju”, rekao je Kostić.

On je rekao da je Predsjedništvo SFRJ pokušalo da očuva zajedničku državu, ali da to nije uspelo jer je imalo “jednak odnos” prema onima koji su htjeli da napuste Jugoslaviju i onih koji su željeli da u njoj ostanu.

“Danas, ako ne možemo da se volimo, ne moramo da se mrzimo. Dužni smo da pamtimo ono što se desilo zbog velikog broja žrtava, ali i da gledamo u budućnost i da ne dozvolimo da ikada više dođe do sukoba”, rekao je Kostić.

On je dodao da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić garant da će Srbija voditi politiku saradnje i pomirenja u regionu, okrenutu ka budućnosti.

Princ Vladimir Karađorđević rekao je da su ustavne reforme iz 1974. godine bile nož u leđa Jugoslaviji, ali da je raspad te zemlje zajednička krivica svih snaga u SFRJ i međunarodne zajednice.

On je ocijenio da se ne može govoriti o krivici samo jedne strane, dok je za Miloševića naveo da nije bio “ni iskreni nacionalista, ni iskreni komunista, već oportunista”.

“Ne može da se kaže da je raspad Jugoslavije krivica jednog čovjeka ili jedne strane”, naveo je Karađorđević.

(Vijesti.ba / SB)

Komentari

komentara