Bh. istraživači u martu putuju u Tursku u potragu za kostima Zmaja od Bosne

138

Narednog mjeseca ekspedicija iz BiH putuje u Istanbul u potragu za posmrtnim ostacima Huseina-kapetana Gradaščevića poznatijeg kao Zmaj od Bosne.

Riječ je o posljednjem gradačačkom kapetanu koji je 1831. godine predvodio Pokret za autonomiju BiH od Osmanskog carstva, i tako se svrstao u red najznačajnijih historijskih ličnosti bošnjačkog naroda.

Članovi Udruženja Zmajevo srce i Agencije Kreativa marketing putuju 15. marta u Istanbul gdje će uz pomoć bošnjačkih udruženja u Turskoj raditi na pronalasku posmrtnih ostataka Zmaja od Bosne, potvrdio je za Radiosarajevo.ba Omer Isović iz Kreativa marketinga.

Prema dokumentima koje su bili u prilici izučavati, pretpostavlja se da je Husein-kapetan sahranjen u haremu Eyup džamije u Istanbulu. Navodno je locirano deset mezara od kojih bi jedan trebao biti Husein-begov.
eyup_dzamija_howtoistanbul.jpg - undefined
Eyup džamija u Istanbulu

Mezarje ove džamije je ogromno, stoga je moguće da se kosti Zmaja od Bosne nalaze upravo na njemu, ali nije nemoguće da će morati tražiti i na drugim lokalitetima.

Kako nam je naveo Isović, stručnjaci iz Turske će im pomoći u čitanju natpisa na nadgrobnim spomenicima napisanim na staroturskom, odnosno jeziku koji se koristio u Osmanskom carstvu.

Ukoliko pronađu kosti Huseina-kapetana, država će se morati angažirati kako bi se njegovi posmrtni ostaci premjestili u Gradačac. Turske vlasti su navodno obećale gradačačkom “Preporodu” pristanak na izmještanje ostataka u Bosni.

Za posmrtne ostatke Zmaja od Bosne izgrađeno je turbe u blizini džamije Husejnije u Gradačcu u julu prošle godine.

Isović je za naš portal rekao i kako će krajem mjeseca podnijeti inicijativu općinskim vijećima u Tuzli kako bi se u tom gradu podigao spomenik velikom vojskovođi koji se borio za bosansku autonomiju u Osmanskom carstvu.

Također, Isović nam je otkrio kako će u saradnji sa Udruženjem “Zmajevo srce” realiziratipredstavu “Zmaj od Bosne”, te kako je u planu i snimanje serije po ugledu na seriju “Sulejman Veličanstveni”.

Trideset epizoda serije snimat će se u Gradačcu, Travniku, Sarajevu i Tuzli,gdje se planira za potrebe snimanja serije izgraditi filmski studio.

Na seriji sarađuju regionalni glumci i stručnjaci, tako da seriju režira Slavenko Saletović, profesor iz Beograda porijeklom iz Vareša, a tekst za seriju je pisao Elvis Ljajić.

Huseina-kapetana Gradaščevića najprije će u predstavi glumiti bh. glumacac Ermin Sijamija, a pored njega u predstavi će igrati i Zijad Gračić, Anica Kovačević itd.

pres_nps_RSA3.jpg - undefined
Ermin Sijamija

Na predstavi sarađuju regionalni glumci i stručnjaci, tako da seriju režira Slavenko Saletović, profesor iz Beograda porijeklom iz Vareša, a tekst je pisao Elvis Ljajić.

Premijera predstave održat će se u aprilu na otvorenom prostoru kule Huseina-kapetana u Gradačcu, iako je ranije planirano da se ona održi u Tuzli.

Isović nam je otkrio kako je u planu i snimanje filma nakon što završi snimanje serije.

Pokret za autonomiju Bosne pojavio se u vrijeme kada su se na svim stranama Osmanlijskog carstva javljali nacionalni ustanci i pobune, od Egipta do Srbije. Gradaščević i ostali prvaci tadašnje Bosne tražili su samo ono što je Porta već ranije dala Srbiji, autonomiju u sastavu Osmanskog carstva, ali to Bosi nije dozvoljeno. Također, bili su nezadovoljni teritorijalnim ustupcima koje je osmanska vlast pravila Srbiji na račun Bosne, a zemlja je gurnuta u izolaciju.

18. jula 1831. Gradaščević sa 25.000 Bosanaca na Kosovu savladao vojsku pod zapovjedništvom velikog vezira u blizini Štimlja. Međutim, 1832. godine pokret za autonomiju je izgubio prednost u ratu. Nakon niza manjih okršaja, ključna bitka se dogodila 17. i 18. maja kod Sarajeva. Među Gradaščevićevim borcima bilo je i dosta kršćanskih mladića, pa se to smatra istinski bosanskim pokretom.

radiosarajevo.ba

Komentari

komentara