Celijakija: Ljudi godinama pate ne znajući da su osjetljivi na gluten

30

Celijakija ili glutenska enteropatija je nasljedni imunološko-posredovani poremećaj koji karakteriše trajna nepodnošljivost glutena, proteina koji se nalazi u pšenici, ječmu i raži. U posljednje vrijeme sve više osoba otkriva netoleranciju na ovaj protein, a dodatni problem je što se često dešava da prođu godine prije nego se dijagnostički potvrdi. Iako postoje naučna istraživanja o ovoj temi, mnogi problemi ni u naučnim krugovima nisu dovoljno razjašnjeni, zbog čega mnoge osobe godinama uporno tragaju za rješenjem zdravstvenih problema, a ne znaju da je njihov izvor osjetljivost na gluten.

“Ipak, zna se da određenim ljudima zaista smeta baš gluten. Obično su to ljudi s problemima koje su dugo liječili kod ljekara, išli na razne pretrage, pokušavali na razne načine da ih se riješe. Kada im sav taj trud ne pomogne, većina pokušava i pravilnom ishranom riješiti te probleme. Naprimjer izbace šećer, gazirana pića, mesne prerađevine i slično. Kada ni pored popravljanja ishrane ne dobiju željene rezultate, uglavnom dođu do zaključka da bi gluten mogao biti uzročnik. I onda metodom isključivanja počnu testirati svoj organizam. Ako su zaista osjetljivi na gluten ovaj postupak će nakon nekoliko mjeseci dovesti do poboljšanja zdravstvenog stanja i smanjenja smetnji”, rekla je Safija Softić-Namas koja se, između ostalog, bavi promocijom zdrave ishrane na portalu dobrekalorije.ba.

Ona navodi kako bi nakon toga trebalo ponovo uvesti gluten u ishranu i pratiti da li se tegobe ponovo pojavljuju i to je tzv. eliminacijsko-provokacijska dijeta. Također, postoje i određeni testovi kojima se otkriva preosjetljivost, no kod nas nisu pouzdani.

“Ono bez čega se ne može potvrditi prava celijakijska osjetljivost je biopsija crijevnih resica. To je glavna dijagnostička metoda kojom se potvrđuje ili isključuje postojanje celijakije. Ono što je bitno je da djelimična eliminacija neće pokazati pozitivne rezultate, jer će i male količine glutena izazvati iste reakcije kao i veće količine. To znači da se gluten mora skroz isključiti iz ishrane ako želite testirati da li ste osjetljivi”, objašnjava Softić-Namas.

Simptomi koji se javljaju kod osoba koje su osjetljive na gluten su brojni: od bolova u stomaku, nadutosti, gasova, proljeva, mršanja, povraćanja, osjećaja nelagode, bljedila do bolova u drugim dijelovima tijela, osipa i crvenila, svrbeža… Kod alergije na pšenicu mogu se javiti simptomi od lučenja suza, curenja nosa pa sve do jake i smrtonosne anafilaktičke reakcije. Sve navedeno može varirati od vrlo blagih simptoma, kratkog trajanja, do situacije u kojoj je pacijent životno ugrožen. Također, reakcija na eliminacijsku dijetu je različita od osobe do osobe. Kod nekih ljudi će se poboljšanje javiti odmah po prestanku konzumacije hrane s glutenom, dok kod nekih ljudi trebaju proći dva-tri mjeseca da dođe do poboljšanja. Ipak, naglašava Softić-Namas, i druge bolesti i poremećaji imaju iste simptome, tako da se može pogrešno pretpostaviti da se radi o osjetljivosti na gluten.

Iako se za bezglutensku ishranu često misli da je potpuno zdrava ili zdravija od glutenske, ona, jednako kao i glutenska, može biti i zdrava i nezdrava.

“Bezglutenski proizvodi koji sadrže šećere, mnogo aditiva, transmasnoće i ostale loše sastojke su i dalje loši proizvodi i nisu dobar izbor. Jedan primjer su gazirana pića. Uglavnom nemaju gluten u svom sastavu, ali su to i dalje loši proizvodi. Međutim, postoje brojne prirodne namirnice koje ne sadrže gluten i koje spadaju u dobre namirnice. To su uglavnom voće i povrće. Naročito je bitno povrće, kojeg uglavnom fali u današnjoj modernoj ishrani. Tu spada i meso, kao i mnogi mliječni proizvodi, mnoge žitarice, orašasti plodovi, masnoće itd. Samo treba paziti da nisu izloženi glutenu u procesu proizvodnje, jer se to često dešava”, rekla je naša sagovornica.

Ono što je zanimljivo jeste da, za razliku od današnjice, ljudi u ranijim vremenima nisu patili od osjetljivosti na ovaj protein. A jedan od razloga za to, kako nam objašnjava Softić-Namas, jeste manipulacija žitaricama tokom njihove proizvodnje, zbog čega su dosta izmijenjene u odnosu na to kakve su bile u prošlosti kada nisu izazivale toliko problema kao danas.

Kako u svakoj priči o ishrani postoje skrivene marketinške namjere, naša sagovornica upozorava da se konzumenti moraju obrazovati i biti osvješteniji, jer industrija hrane koristi svaku priliku da poveća zaradu.

“Bezglutenski proizvodi su obično nenormalno skupi u odnosu na ostale proizvode. Sigurno je da sam proces proizvodnje ovih proizvoda zahtijeva više novca, ali je i sama činjenica da ljudi osjetljivi na gluten moraju koristiti te proizvode doprinijela višoj cijeni”, rekla je Safija Softić-Namas.

Bitno je naglasiti da gluten nije esencijalni sastojak hrane, što znači da ga ne moramo unositi u organizam, ali problem je što se pšenica nalazi u velikom broju prehrambenih artikala, čak i tamo gdje se najmanje očekuje. Nekonzumiranje glutena neće uzrokovati bilo kakve loše posljedice po zdravlje. Međutim, ako se nestručno pristupi i isključi sva hrana u kojoj se može naći gluten, može doći do problema, jer se isključivanjem namirnica s glutenom mogu nenamjerno izbaciti mnogi drugi nutrijenti neophodni za organizam.

Osobama koje pate od celijakije su umjesto raži, ječma i pšenice na raspolaganju brojni drugi izvori ugljikohidrata i drugih nutrijenata, kao što su riža, zob, kukuruz, heljda, proso, kinoa, krompir, voće itd.

Safija Softić-Namas za kraj ističe da je ključ svega praviti pametne izbore pri kupovini i pripremanju hrane te da trebamo iskoristiti činjenicu da živimo u maloj zemlji bogatoj prirodnim resursima, koja nam još uvijek osigurava zdravu hranu i vodu.

klix.ba

Komentari

komentara