Da bi radili kao njegovatelji, pravnici i ekonomisti u BiH se ponovo školuju

368
Sve više građana u BiH, čak i onih sa fakultetskom diplomom, odlučuje se na prekvalifikaciju za medicinsku sestru, tehničara ili njegovatelja, kako bi dobili posao u svojoj zemji ili inostranstvu, najčešće u Njemačkoj gdje postoji velika potražnja za ovim kadrom.
To potvrđuju iz srednjih medicinskih škola i centara za obrazovanje odraslih, gdje ljudi i u 50-im godinama pohađaju nastavu kako bi stekli novo zvanje i zaposlili se. “Imali smo diplomirane ekonomiste, pravnike, kriminologe, čak i primjer da je djevojka završila zdravstveni fakultet, što teoretski znači da je mogla raditi kao nastavnik prakse u našoj srednjoj školi, ali nije mogla sa tom diplomom otići u Njemačku”, kaže Hamdija Čabaravdić, direktor Srednje medicinske škole u Zenici koja nudi vanredno školovanje za stručno zvanje medicinska sestra i tehničar. U Zeničko-dobojskom kantonu, dodaje, ukupno je registrirano 110 polaznika vanredne nastave za sve škole koje nude takvo obrazovanje, a od toga je gotovo 70 njih trenutno upisano u ovu medicinsku školu.
“Iz godine u godinu raste taj interes, velika je potražnja. Imamo polaznike od 18 godina koji su tek završili srednju školu pa žele prekvalifikaciju pa do ljudi od 50 godina. Iako ih ne pitamo koje su njihove namjere, moja pretpostavka je da ti ljudi žele da odu iz zemlje, jer je vanredno školovanje skupo. Da li bi neko tek tako dao nekoliko hiljada maraka da završi to? Mislim da ljudi imaju neki cilj, a mi vidimo da je to najverovatnije odlazak iz zemlje”, objašnjava Čabaravdić.
Morao bih dići kredit da sve to platim
Jedan od onih koji žele prekvalifikaciju kako bi otišli iz zemlje je i Zeničanin s kojim smo razgovarali, koji, kako kaže, pokušava da pronađe sredstva za vanredno školovanje u ovoj srednjoj medicinskoj školi i zaposli se u Njemačkoj. “Ja sam izračunao da bi meni trebalo oko 6.000 KM (3.000 eura) kako bi sve to završio. Trebao bih polagati razliku predmeta, što se plaća, zatim upisati kurs njemačkog jezika, što je nekih 1.000 do 1.500 KM (500 do 750 eura) uz polaganje ispita za nivo jezika koji se traži. Tu je i volonterska praksa od pola godine, za koje vrijeme moram živjeti od nečega, te polaganje državnog ispita koji se plaća 300 KM (150 eura). Ili moraš raditi po danu da bi to plaćao, prodati nešto ili podići kredit, što nisam trenutno u mogućnosti”, kaže ovaj Zeničan, koji nije želio da ga imenujemo. Ovo potvrđuje i direktor medicinske škole, koji kaže da cijena školovanja nije jedinstvena, jer zavisi od toga da li je neko, naprimjer, završio gimnaziju ili zanatsku školu, jer se instruktivna nastava i polaganje razlike u predmatima plaća, što sve ide u javne prihode Zeničko-dobojskog kantona. “Riječ je o popodnevnoj nastavi i mi imamo dosta ljudi koji studiraju uporedo, imamo ljudi koji rade, završe posao i onda dođu da slušaju nastavu. Nakon školovanja, oni moraju stažirati šest mjeseci i onda polažu stručni ispit, jer naša diploma ništa im ne vrijedi, niti mogu išta raditi, dok ne završe stručni ispit.”
I profesori ponovo u školskim klupama
Centar za obrazovanje odraslih u Gračanici nudi uporedo i učenje njemačkog jezika i prekvalifikaciju za njegovatelja starih i nemoćnih osoba. Iz centra kažu da je interesovanje ogromno te da se također upisuju ljudi sa fakultetskim diplomama. “Imali smo slučajeve polaznika koji su završili ekonomski i pravni fakultet, ali nisu mogli naći posao u svojoj struci, imamo čak i profesora, koji su završili fakultet pa žele da se prekvalifikuju. U kontaktu smo sa ljudima koji su završili našu školu i oni su već u radnom odnosu, da li po staračkim domovima ili klinikama u Njemačkoj, ali rade isključivo poslove njegovatelja”, kaže direktor ovog centra Samir Gazibegović. Dodaje da se 90 posto polaznika želi zaposliti u Njemačkoj, zbog čega centar uporedo nudi i učenje njemačkog jezika. Cijena za prekvalifikaciju zavisi od prethodno završenog obrazovanja. “Ukoliko polaznik ima završen četvrti stepen, recimo gimnaziju ili ekonomsku školu, cijena prekvalifikacije sa uračunatom praksom i nastavom je 1.950 KM (975 eura) i to se plaća na rate, za polaznike koji imaju zavrešen treći stepen cijena je 2.290 KM (1.145 eura), a ako se neko upisuje sa osam razreda cijena je 890 KM (445 eura) po godini. Prekvalifikacija, ukoliko imaju završen četvrti stepen redovno završene škole, traje dvije školske godine, po novom zakonu o obrazovanju odraslih u Tuzlanskom kantonu”, kaže Gazibegović. Ova ustanova, kako objašnjava, jedna je od rijetkih koja ima potpisane ugovore sa bolnicima širom BiH, od Zenice do Orašja, gdje polaznici idu na praksu.
Prekvalifikacija postala unosan posao
Međutim, iz strukovnih sindikata tvrde da prekvalificirane medicinske sestre i tehničari nemaju potrebne kvalifikacije koje se traže u zdravstvenim ustanovama. Ranko Palačković, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS-a, smatra da je prekvalifikacija ljudi postao “unosan posao”. Budući da zdravstveni radnici iz BiH masovno odlaze u inostranstvo, često na njihovo mjesto dolazi prekvalificirani kadar, koji ne može odgovoriti na zadatke koji se postavljaju pred njih u bolnicama, upozorava. Ipak, dodaje, svjestan je teške ekonomske situacije i toga da ljudi idu tamo gdje im je najlakše osigurati životnu egzistenciju. “Međutim, od toga je napravljen unosan biznis i počelo se sa prekvalifikacijom ljudi u godinu dana, izdaju im se diplome i oni tako prolaze u zapadnim zemljama, dobiju mogućnost da rade kao njegovatelji, za šta je plata od 1.500 do 2.000 eura. Mislim da se prekvalifikacijom bave svi, i državne i privatne škole. Niko ne zna tačno koliko je to ljudi, ali ono što se zna je da se veliki broj njih pojavljuje da volontira da obezbijede taj državni ispit kako bi stekli uslov da odu vani, a jedan dio nažalost aplicira za zdravstvene ustanove u RS-u i vjerovatno u FBiH, i uspijeva u tome”, kaže Palačković. Prema njegovim riječima, zdravstvene ustanove se bore na razne načine da oni ne uđu u sistem, jer su svjesni, dodaje, da tako opada kvalitet i nivo zdravstvene zaštite. “Bio sam na jednom seminaru gdje su ljudi iznosili svoje primjere, i jedan direktor bolnice je rekao da je zabranio tim ljudima da volontiraju u toj ustanovi. Mislim da su Srbija i BiH jedine zemlje u okruženju koje prekvalifikuju ljude.”
Zdravstveni radnici masovno odlaze
Problem je, dodaje Palačković, što masovno odlaze iskusni kadrovi, ljudi koji se ne misle vraćati u BiH, a s njima zemlju napuštaju i njihove porodice. Kaže da je samo od početka godine klinički centar u Banjoj Luci raspisao tri konkursa za ukupno 39 medicinskih sestara i tehničara, jer su mnogi otišli u Njemačku. “U prošloj godini Njemačka ambasada je izdala 15.000 radnih viza u BiH, da uzmete da su samo 10 posto od toga zdravstveni radnici koji su najtraženiji, pogotovo u Njemačkoj, onda možete zamisliti da je 1.500 medicinskih radnika otišlo, a ja vjerujem da je taj broj veći, ali to više niko ne može da prati.” Zaključuje da se problem u zdravstvu mora sistematski rješavati, jer građane više neće imati ko liječiti i pružati medicinsku zaštitu, budući da stručni kadar masovno odlazi iz zemlje. Vodeći se njihovim primjerom, mnogi fakultetski obrazovani ljudi u BiH i oni čije zanimanje nije traženo pokušavaju platiti novo školovanje kako bi napokon pronašli posao.
(Al Jazeera / tuzlanski.ba)

Komentari

komentara