Danas je svjetski dan radija

861

Na današnji dan, Boro Kontić odaje počast svojoj ‘teško uporedivoj ljubavi’- radiju.
stari radio

Historija radija 
Kolijevka radija je Amerika. Jedno od svojih modernih čeda (i čuda)  zanjihala je 1920. godine. Protivno poslovičnom kašnjenju, ovdašnji, širi prostor je u ovom slučaju skoro pa promptno reagovao. Historija radija ovdje kreće od  Kraljevine SHS. Maja 1926. godine pokrenut je Radio Zagreb. Nakon toga Radio Ljubljana (1927.) pa onda Beograd, 1929. (Doduše, 1990-tih se ustvrdilo da je neka preteča radio programa u Beogradu započela još oktobra 1924.).
radio_sarajevo_dordje_lukic_cigo
“Halo, halo, ovdje Radio Zagreb” – glas Božene Begović, 15. maj 1926. 

Godinama smo učili da je prva radio stanica u BiH – Radio Sarajevo pokrenuta 10. aprila 1945. a onda smo, sa nekoliko decenija zakašnjenja, doznali da je „Krugovalna postaja Sarajevo“ počela sa radom 14. jula 1942. (na rođendan poglavnika Ante Pavelića) i sve vrijeme tokom II svjetskog rata u okrilju NDH emitovala program. Čula se u krugu od 300 kilometara oko Sarajeva. Svoj prvi direktni prenos, radio stanica iz Sarajeva, pod kontolom ustaških vlasti, uradila je iz Travnika, 19. decembra 1943. sa svečanosti predaje odlikovanja Zagrebačke konjičke pukovnije. Radio Sarajevo, koji se javlja slušaocima samo četiri dana nakon što su Titovi partizani oslobodili glavni grad BiH, svoj prvi direktni prenos radi iz Sarajeva. Treće zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenje BiH. 26. aprila 1945. Prenos je najavio spiker iz studija.

Zlatne godine radija
Planetarne zlatne godine radija bile su između 1930. i 1945. godine. Čuven je posapunicama – radio dramama koje su se emitovale svakodnevno a okupirale pažnju  ogromnog broja slušalaca. Nešto od ove historije evocirano je u „Radio Days“ filmu Woody Allena. Jedna od najduhovitijih  literarnih obrada ovog radijskog fenomena jeste okosnica čuvenog romana Mario Vargas Llose „Tetka Hulija i piskaralo“.
radio_foto_fudbal
Početkom II svjetskog rata radio u teoriju medija ulazi kroz definiciju  “Master of disaster”. Radio je, dakle, “Gospodar katastrofe”, medij bez kojeg su rat i bilo kakva kataklizma nezamislivi.

Na ovim prostorima zlatne godine radija se bilježe 50-tih i 60-tih godina. Hronike kažu da je humoristička emisija “Veselo veče” znala ulice gradova pretvoriti u avetinjski prazne. Muški dio publike je u vlasti radio-prenosa fudbalskih utakmica. Ko ih ne pamti, reći će mu se kroz antologijske scene Sidranovog – Kusturicinog ‘’Oca na službenom putu’’.

Radio je medij uglavnom hvaljen. Hvaljen ali i zanemaren. Zanimljivo, nikad  kuđen, kao recimo TV. Jednu od pohvala radiju izrekla je ako je vjerovati filmu i famozna ”čelična lady” koju maestralno igra Meryl Streep. ”Radio. How useful”, ove riječi izgovara Margaret Thatcher na odlasku sa položaja britanskog premijera 1990. godine. Gleda u kutiju, oproštajni poklon zaposlenih u kabinetu. „Radio. Baš korisno“. Ista je glumica odigrala još jednu „radio“ scenu. Ovdje je u ulozi domaćice, u filmu ”Mostovi okruga Madison“. Dok fotograf iz National Geographica jednom rukom drži volan a drugom pokušava da pronađe radio stanicu koja svira blues, ona, pokazujući rukom prema skali radija, rutinski izgovara „To je na 1440“. Tako danas valjda neka ovdašnja Frančeska reaguje tek na kakvu TV sapunicu. U svako doba dana i noći zna koja je na kojem kanalu.

Komentari

komentara