Depresija sve češća pojava kod mladih: Građani BiH na antidepresive troše milione

262
Depresija je jedna od najranije opisanih bolesti u historiji medicine, ali i jedan od najčešćih poremećaja današnjice. Depresija, anksioznost i psihička bol više pogađaju žene nego muškarce, a ono što je porazan podatak jeste da je sve češća i kod omladine.

“Iako je teško govoriti o tačnom broju, primjetan je porast broja mlađih pacijenata koji se javljaju zbog određenih psihičkih problema koji indiciraju uključivanje antidepresiva. To su najčešće problemi koji se dijagnosticiraju kao napadi panike, poremećaji na planu ponašanja, sve više depresivni poremećaji, razne ovisnosti”, kazala je spec. neuropsihijatrije Elvira Ališahović-Gelo.

Ona navodi da porast broja pacijenata mlađe dobne skupine može biti zbog porasta problema svakodnevnog življenja, poput pojačanog stresa na poslu, u školi, visokih očekivanja od sebe i okoline, slabo razvijenih kapaciteta suočavanja sa stresom te narušenih porodičnih odnosa.

“Od svih dobnih skupina, čini mi se da ova najmanje uzima antidepresive. Više su skloni samoinicijativnom uzimanju anksiolitika, lijekova za smirenje”, kazala je dr. Ališahović-Gelo.

Odlazak psihijatru ne znači da ste ludi

Iako je bolja osviještenost ljudi kada je riječ o mentalnom zdravlju i danas postoji stigma vezana za odlazak psihijatru i psihijatrijsku dijagnozu.

“Imati određeni psihički problem ne znači biti lud. To je problem kao i svaki drugi zdravstveni problem, samo što je za druge dijagnostički nevidljiv”, objašnjava dr. Ališahović-Gelo i dodaje kako je u njenom dosadašnjem iskustvu ukupan broj onih koji traže pomoć psihijatra, ali i psihologa u porastu iz godine u godinu.

“To može biti uslovljeno povećanjem svijesti o sopstvenom zdravlju, boljom dostupnošću informacija o raznim psihijatrijskim poremećajima, ali i o lijekovima u medijima. Nerijetko se dešava da pacijenti dolaze s određenim informacijama koje su dobili na internetu, sami sebi postavljaju dijagnozu i predlažu terapiju. U razgovoru koriste stručne pojmove, a da nekada ne znaju njihovo značenje, nekad dolaze s nazivom lijeka i žele da im ga propišemo. Tada se radi edukacija. Pacijentu se objasni da svi ljudi koji imaju slične simptome ne moraju imati isti problem i svim tim ljudima isti lijek ne mora pomoći”, ističe dr. Ališahović-Gelo.

Antidepresivi su lijekovi koji se koriste za liječenje depresije, ali i raznih oblika anksioznih poremećaja poput paničnog napada, opsesivno-kompulsivnog poremećaja, raznih oblika fobija, posttraumatskog stresnog poremećaja te generaliziranog anksioznog poremećaja.

“Oni se najčešće koriste kao jedini lijek u terapiji, a nekada se kombinuju s drugim lijekovima ako postoji potreba. Uporedo s uzimanjem lijekova se radi psihoedukacija i savjetodavni rad, a po potrebi i psihoterapija. Antidepresivi su dobri lijekovi ako se zna za šta se daju, ako se pacijentu objasne sporedni efekti koji se mogu pojaviti, kada mogu očekivati početak djelovanja i koliko dugo se uzimaju”, kazala je Ališahović-Gelo.

Ona je dodala i kako su antidepresivi lijekovi koji smanjuju simptome, ali ne mogu promijeniti životne okolnosti pacijenta. Također, dodaje da je samoincijativno uzimanje lijekova opasno, jer neki antidepresivi kod mladih ljudi mogu povećati suicidalni rizik.

Milion prodatih kutija antidepresiva

Prema posljednjim informacijama Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, a koje se odnose na 2017. godinu, promet antidepresiva iznosi 8.667.413,04 KM, što je 1,4108 posto ukupnog prometa lijekova, što je manje nego 2016. godine kada je potrošeno 10.043.243,16 KM. Podaci o potrošnji antidepresiva u 2018. godini još uvijek nisu obrađeni.

“Najviše novca je utrošeno na lijekove inn-a (internacionalni nezaštićeni naziv), escilatopram (oko 2,4 miliona KM), zatim paroksetin (2 miliona KM), slijede ih sertralin (1,67 miliona KM) te fluoksetin (1,2 miliona KM)”, naveli su iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva.

Iako su finansijski vidljiva smanjenja u potrošnji, gledajući po prodanim pakovanjima lijeka, kod većine lijekova se desio porast prodaje, npr. za paroksetin 10 posto povećanja, escilatopram za 28 posto, fluoksetin povećanje za 9 posto, dok je za sertraline zabilježeno smanjene prodaje za 13 posto. Po broju prodanih pakovanja lijeka dalje ih slijede i drugi antidepresivi: amitriptilin, venlafaksin, maprotilin i drugi.

Kod četiri najprodavanija inn-a ukupno je prometovano 883.136 pakovanja lijeka, dok je, gledajući sve antidepresive zajedno, prodato 1.117.840 pakovanja.

Radio Bet / Izvor: Klix.ba

Komentari

komentara