Dijaspori BiH sve primamljivija za investiranje

119

U više bh. gradova pa tako i u Bihaću predstavljen je USAID projekat “Diaspora Invest”, što je prilika da se privrednici upoznaju sa mogućnostima i načinom dobijanja tzv. grant sredstava za poslovne pojekte koje su pokrenuli.

Radi se o specifičnom programu putem kojeg se povezuju investitori iz bh. dijaspore sa privrednicima u domovini. Tako se stvaraju uslovi za čvršće veze bh. zajednica širom svijeta sa poduzetnicima u BiH, odnosno zanove investicije.

Oko dva miliona ljudi porijeklom iz BiH živi i radi van njenih granica. Prema podacima Centralne banke BiH više od tri milijarde konvertibilnih maraka (KM) bh. dijaspora iz 54 države svijeta pošalje godišnje u svoju državu. Predstavnici Svjetskog saveza dijaspore BiH smatraju da je ta cifra dvostruko veća.

Ali, osim novčanih doznaka rodbini i prijateljima, bh. dijaspora posljednjih godina sve više prepoznaje BiH kao zemlju pogodnu za investiranje.

Porodica Bajrić prije nekoliko godina se vratila iz Njemačke u rodni Bihać i otvorila firmu koja se bavi obradom metala na CNC mašinama. Aida Bajrić govori o tome kako je ova odluka donesena:

„Moj suprug i djever su u Njemačkoj, osnovali firmu 2010. godine, ustvari, kupili su firmu i radili su pet godina. Onda su se njih dvojica odlučili da serijsku proizvodnju prenesu u Bosnu i Hercegovinu, u Bihać. Suprug i ja smo došli u Bihać, a moj brat ostao u Njemačkoj. Osim ove naše međusobne saradnje na poslovnom planu, imamo i brojne njemačke kupce“.

Porodica Bajrić prije nekoliko godina se vratila iz Njemačke u rodni Bihać i otvorila firmu koja se bavi obradom metala
Porodica Bajrić prije nekoliko godina se vratila iz Njemačke u rodni Bihać i otvorila firmu koja se bavi obradom metala

Amir Kurić, koji se prije godinu dana vratio iz Holandije u rodnom Bihaću odlučio se baviti turizmom.

„Ja sam se vratio prošle godine, u ljeto. Sve je to za mene novo, ali imam povjerenja i mislim da se isplati. Ovo je novo tržište, moram ga osvajati polako. Vidjet ćemo“, kaže.

Projekat „Disapora Invest“, koji je nedavno prezentiran u Bihaću, ima za cilj ohrabriti i finansijski podržati sve one koji razmišljaju o pokretanju poslova i o ulaganju u svoju domovinu. U manje od dvije godine kroz projekat su podržane 34 kompanije, za koje je odobreno preko milion konvertibilnih maraka grant sredstava.

„Naš poziv podržava projektne prijedloge do 50.000 KM. Poziv je usmjeren uglavnom dijasporskim kompanijama, kompanijama koje su pokrenute od strane naših ljudi, koji su se ovdje vratili, pokrenuli svoje poslovanje i tako, na neki način, stvorili nova radna mjesta i doprinose privredi. Mi želimo da dobijemo aplikacije od firmi ne starijih od tri godine, da sufinansiramo uglavnom nabavku opreme, alata, mašina itd“, kaže Armin Alijagić, partner u projektu “Naša perspektiva”.

„S obzirom na to da se radi o širokom dijapazonu djelatnosti, mislim da ćemo imati jako uspješnih projekata sa našeg područja, koje je pogotovo prepoznatljivo po tome što imamo jaku i prilično bogatu dijasporu“, kazao je Enes Ružnić iz Privredne komora Unsko – Sanskog kantona.

Iako ulaganja ima, da bi ona bila puno značajnija, u Bosni i Hercegovini se neke stvari moraju promjeniti, ističe Aida Bajrić:

„Ima dovoljno mladih ljudi koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu, koji investiraju, koji vide ovdje pozitivne stvari, kao što smo mi vidjeli, ali ipak mislim da je njihov broj mali, da bi ih trebalo biti više. Najveći problem je birokratija, ova naša, ovdje. Ta papirologija bila je otežavajuća. Također, školovanje radne snage, to je isto jedna tačka koja nam predstavlja problem. Mi zapošljavamo momke iz te naše struke, ali nažalost, oni kad dođu kod nas, nemaju dovoljno iskustva u toj branši, tako da mi, manje-više, opet moramo da počnemo od neke nule, da ih gradimo i formiramo, da im naše znanje mi prenesemo.“

Slično govori Amir Kurić, koji je pokrenuo posao u oblasti turizma:

„Najveći problem je administracijski dio. Duge su procedure, čekanje, dobijanje dozvola. Mislim da je to najveća prepreka, a puno toga je nejasno, kroz različite institucije idu te dozvole, to nije uvezano. Ljudima koji bi izvana dolazili ovdje i pokretali firme, mislim da bi to bila najveća prepreka – da oni sami sve to moraju uvezati da bi došli do potrebnih dozvola. To se mora što prije mijenjati kako bi investicija bilo više“.

Radio Bet / Izvor: Tip.ba

Komentari

komentara