DJEVOJKA SE UBILA JER JOJ SEXY SELFIE NIJE DOBIO 100 LAJKOVA!

507
“Ubila se jer joj seksi selfi nije dobio 100 lajkova!” Ova nevjerovatna rečenica mogla bi uskoro postati sve učestaliji naslov crnih hronika, u kojem će suština uvijek biti ista, samo će uzrok varirati. Koliko smo danas opsednuti životom na društvenim mrežama, koliko težimo lajkovima i virtuelnom prihvatanju i da li nas to odvaja od stvarnog života u kojem se sve slabije snalazimo?

Poljski sociolog Zigmun Bauman, jedan od najvažnijih i najuticajnijih sociologa današnjice, stručnjak za globalizaciju, modernizam, postmodernizam, konzumerizam i etiku, stvari vidi ovako:

“Internet zaglupljuje ljude jeftinom zabavom. Društvene mreže se nameću kao svojevrsna zamjena za zajednicu. Ipak, razlika je sledeća: zajednici pripadate vi, a u slučaju društvene mreže situacija je obrnuta: ona pripada vama. Osjećate kontrolu, brišete i dodajete prijatelje kao od šale i osjećate se malo bolje živeći u ovom individualističkom dobu, gdje je najveći strah – samoća. Ipak, istovremeno gubite društvene vještine, osjećaj stvarne komunikacije sa ljudima. Komunkacije koja vam je potrebna čim izađete na ulicu, odete na posao”, tvrdi Bauman.

Oni koji su rođeni u drugoj polovini prošlog vijeka, pa i oni koji su svjetlo dana ugledali 2000. i danas se ne odvajaju od tableta, kompjutera, mobilnog? Stvari su se promijenile. Dobar dio naših života, sviđalo se to kome ili ne, odvija se na – društvenim mrežama.

U posljednje vrijeme mnogo je pažnje posvećeno fenomenu adiktivnosti o društvenim mrežama. Psiholog iz BiH, Eldin Džanko precizira kako se i kojim postupcima konkretno razvija fenomen adiktivnosti o društvenim mrežama? Šta to društvene mreže pružaju korisnicima, a da oni postaju zavisni o njihovoj upotrebi?

“Kada surfujemo internetom, dopisujemo se putem društvenih mreža, šopingujemo onlajn, igramo igre ili posjećujemo pornografske stranice, doživljavamo snažan ugođaj ili uzbuđenje u mozgu koju u tom intenzitetu rijetko možemo doživjeti u realnom prostoru i vremenu. Na društvenim mrežama dobijamo lajkove i upoznajemo nove ljude. Redovito smo u prilici da vodimo razgovor sa više osoba paralelno ili u grupnom chatu. To se pak u realnom životu ne dešava često, nego u posebnim prilikama kao što su rođendanske zabave, svadbe i slično”, pojašnjava Džanko.

“Na društvenim mrežama svi želimo kao i u realnom svijetu da se prikažemo na bolji i ljepši način. Mi smo jednostavno takvi i to moramo prihvatiti kao dio realnosti u kojoj živimo. Društvene mreže s druge strane mogu pomoći razotkrivanju tog procesa prenesenog iz realnog svijeta.

Društvene mreže često otkriju nivo opšteg obrazovanja pojedinca, njegovu ili njenu pismenost, sposobnost prosuđivanja različitih društvenih i političkih situacija i često razotrkivaju skrivene političke stavove koji se kriju od očiju javnosti. Zbog toga trebamo društvene mreže koristiti pametno i mudro kako bi što brže i lakše razotkrili lažne stavove, prezentacije i maštarije kojima nas svakodnevno i sistematski zatrpavaju”.

(D.Š.)

Komentari

komentara