Dom naroda PFBiH: Pao zakon o PIO

567

Prijedlog zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO) nije dobio podršku Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. U večernjim satima zasjedanje je prekinuto zbog nedostatka kvoruma, a nastavak je najavljen za naredni četvrtak.

Prije glasanja, delegati su većinom glasova odobrili dva amandmana Kluba delegata hrvatskog naroda, koji bi suštinski mijenjali zakon koji je predložila Federalna vlada.

Jedan od amandmana predviđao je povećanje boda pomoću kojeg bi se, prema zakonu, izračunavala visina budućih penzija.
Vlada je predložila da taj bod iznosi 13,6, dok bi, prema amandmanima, on iznosio 14,31.

Klub delegata Bošnjaka se izjasnio da neće podržati zakon s navedenim amandmanom jer bi urušio stabilnost penzijskog fonda Federacije.

Nakon toga je federalni premijer Fadil Novalić, obrativši se Domu naroda, kazao da bi amandmani značili unošenje “eksplozivne naprave” u penzijski sistem i dodao da ga se abolira od donošenja takvog zakona.

Drugi amandman Kluba Hrvata predviđao je polugodišnju odgodu primjene zakona, što Vlada nije predvidjela njenom varijantom.

Zakon je prema Vladinom prijedlogu odobrio ranije Predstavnički dom, ali nijedan zakonski akt ne može stupiti na snagu bez podrške oba doma Federalnog parlamenta.
Usvojen Zakon o energijskoj efikasnosti

Delegati Doma naroda Parlamenta Federacije BiH usvojili su danas Zakon o energijskoj efikasnosti. Zakon je ranije prihvatio i Predstavnički dom.

Kako prenosi Fena, federalni ministar energije, industrije i rudarstva Nermin Džindić izjavio je da će ovaj zakon stupiti na snagu nakon objave u Službenim novinama Federacije BiH, čime se ispunjava jedna od obaveza BiH kao potpisnice Ugovora o uspostavi Energetske zajednice.

Zakon će, potvrdio je Džindić, stvoriti uslove za poboljšanje efikasnosti potrošnje energije u Federaciji BiH.

Uslovno rečeno, najvažnija direktiva odnosi se na energijsku efikasnost u krajnjoj potrošnji i energijske usluge, te su u zakonu definisane mjere kojim se obavezuje javni sektor kako bi postao nosilac aktivnosti energijske efikasnosti, to jest bio bi primjer svim ostalima na koji način će se implementirati obaveze u vezi s energijskom efikasnosti.

Ovaj zahtjev se također odnosi na uvođenje kriterija energijske efikasnosti u postupke javne nabavke.

Jedna od direktiva EU vezana je za energijske karakteristike zgrada, tako će se prilikom izgradnje zgrada, njihove prodaje ili iznajmljivanja, kako je propisano u zakonu, morati osigurati dostupnost certifikata o energijskim svojstvima zgrade koji će vlasnik zgrade dati na uvid potencijalnim kupcima ili unajmljivačima.

Certifikacija zgrada također treba uključiti savjete o tome kako poboljšati energijska svojstva zgrade.

Predviđena je uspostava mehanizma za redovne inspekcije i ocjene sistema grijanja, ventilacije i klimatizacije, a za energijske subjekte u zakonu su propisane mjere koje se odnose na ponudu energetskih usluga i drugih mjera energetske efikasnosti krajnjim potrošačima energije.

Definirano je i donošenje jedinstvene metode za izračunavanje poboljšanja energijske efikasnosti koju je donijela Evropska komisija.

Džindić rekao kako očekuje da će primjenom Zakona o energijskoj efikasnosti doći do smanjenja negativnih utjecaja na okoliš iz energetskog sektora, poboljšanja sigurnosti snabdijevanja energijom i zadovoljavanja rastuće potrošnje energije bez značajnijih poremećaja.

Dom naroda naložio federalnom premijeru da osigura izvršenje presude Ustavnog suda

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na 17. redovnoj sjednici, koja je upriličena po završetku 16. sjednice, zadužio je federalnog premijera Fadila Novalića da shodno ustavnim nadležnostima, osigura izvršenje presude Ustavnog suda FBiH od 23. marta prošle godine, kojom su proglašena neustavnim članovi (33. i 40.) federalnog zakona o stečajnom postupku.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti u ovom slučaju je Ustavnom sudu podnio 22. septembra 2015. potpredsjednik FBiH Milan Dunović.

Ustavni sud F BiH osporio je članove zakona koji su propisivali da radnik u firmi koja je u stečaju može primati platu samo osam mjeseci, i to minimalnu.

Sud je ocijenio da je to diskriminirajuće i nedopustivo, te da se ne može vremenski ograničavati rok niti visina plate radnicima dok je njihova firma u stečajnom postupku.

 

 

 

 

(BHRT)

Komentari

komentara