Domaća voda osvaja svjetske nagrade, ali ne i srca bh. kupaca

340

Vijest da je Tešanjski kiseljak zauzeo 4. mjesto na najprestižnijem takmičenju svjetskih voda u američkom Berkeley Springsu, ponovo je otvorila pitanje koliko zapravo cijenimo domaću vodu.

Nije Tešanjski kiseljak jedini primjer. Celvik, Oaza, Princess na Berkley Springsu su redovno zauzimali jedno od prva tri mjesta. Berkley Springs dao je potvrdu kvalitete domaćoj vodi, međutim svijest domaćih kupaca orijentirana je prema uvoznoj vodi.

Kontrolirati granicu

Potpredsjednik Grupacije proizvođača bezalkoholnih pića i vode u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Haris Muslić izjavio je za da se ne radi samo o vodi, već i da ostali domaći proizvodi slabije se prodaju na tržištu BiH, jer je “mindset” kupaca okrenut ka stranoj robi.

“Naše granice su fleksibilne i uvozi se sve. Često se uvezu i proizvodi da nisu kontrolirani. Drugi problem je da naši kupci nemaju vezu sa domaćim proizvodom, kao što je to primjerice u Hrvatskoj, gdje se radilo kvalitetno i dobro. Na žalost taj ‘mindset’ kod naših potrošača nije izgrađen”, rekao je Muslić.

Strane vode godinama su imale agresivnu marketinšku kampanju, ali su mnogo investirale i u marketinšku opremu. Brojni kafići, pizzerije, restorani u BiH, kao i prodavnice imale su frižidere, tende, suncobrane, čaše sa znakom i brendom strane vode.

Prema Muslićevoj ocjeni, strane vode mnogo više su zastupljene na policama prodavnicama u BiH u odnosu na domaće, te da je to ključni razlog njihove bolje prodaje.

“Strani proizvođači vode ušli su sa dobrom komercijalnom kampanjom prema retailerima, prodajnim lancima, malim kupcima itd. Reklame i nisu toliko primjetne, kao i marketinška oprema. Imate domaće vode Vitinku i Sarajevski kiseljak, koji nisu u zaostatku za stranim proizvođačima po pitanju marketinške opreme. Rješenje je u boljim i strožijim kontrolama na granici i da se naše trgovine više osvijeste po pitanju domaćih proizvoda”, zaključio je naš sagovornik.

Često se u našoj zemlji, na brojnim kongresima, sastancima visokih političkih ili privrednih delegacija, naučnim skupovima, okruglim stolovima može vidjeti strana voda.

Muslić kaže da primjerice u bh. institucijama od državnog do općinskog nivoa, se pravdaju da su strani proizvođači vode dali povoljnije uslove na tenderu i da su po Zakonu o javnim nabavkama dobili posao.

Prekomjeran uvoz

Bosna i Hercegovina je za 11 mjeseci prošle godine uvezla 152,5 miliona litara vode, vrijedne 133 miliona KM, što je 21 milion KM više u odnosu na isti period 2016. godine.

Istovremeno, izvoz domaće vode u prvih 11 mjeseci 2017. godine iznosio je 45,8 miliona KM.

Samo mineralne i gazirane vode bez zaslađivača uvezeno je u vrijednosti od 20 miliona KM, što je za skoro pet puta više od vrijednosti iste izvezene vode.

Najviše nezaslađene vode BiH je uvezla iz susjedne Hrvatske, i to 19,6 miliona litara u vrijednosti od 9,1 milion KM, dok je u istu zemlju izvezla tri puta manju količinu.

Pored Hrvatske, BiH je lani uvozila iz Srbije i Slovenije.

Apsurdno je da je BiH bogatija pitkom vodom i od Hrvatske, i od Slovenije, pa i Srbije, ali naši kupci ipak više vole njihovu vodu nego domaću.

Komentari

komentara