Ferguson: Nema podjele BiH, otcjepljenja RS niti trećeg entiteta

209
Britanski ambasador u našoj državi Edvard Ferguson (Edward) u otvorenom intervjuu za “Avaz” kategorično je poručio da ne može doći do podjele BiH, a samim tim ni do otcjepljenja RS, niti do stvaranja trećeg entiteta.

– Tačno je da politički lideri i stranke provode previše vremena razgovarajući o daljnjim podjelama ove zemlje duž etničkih linija. Osnovna formula ugrađena u Dejtonski mirovni sporazum je ta da je BiH jedinstvena, suverena država koja se sastoji od dva entiteta i da će to i ostati. Ne s jednim i ne s tri – rekao nam je Ferguson.

Stvarni izazovi

Kako gledate na veoma oštru retoriku političara u posljednje vrijeme?

– Mislim da se nacionalistička retorika koristi kako bi se pažnja javnosti odvratila od neuspjeha političara da rješavaju pitanja stvarnih prijetnji i izazova s kojima se suočavaju ljudi u BiH, a oni su socijalne i ekonomske prirode, ne političke. Nažalost, to je i dalje efikasna taktika, kao što možemo i vidjeti kroz značajan uspjeh nacionalnih stranaka na lokalnim izborima.

Ljudi se i dalje osjećaju nesigurno, pa onda glasaju za lidere i stranke koje smatraju jakim i sposobnim da ih zaštite. Ali, ove nesigurnosti stvorene su namjerno od njihovih lidera, upravo iz tog razloga. Slažem se da je ton retorike posljednjih mjeseci postao radikalniji. Mislim da to nije dobro za bilo koga. Bilo bi mnogo bolje kada bi politički lideri provodili manje vremena vičući jedni na druge putem medija, a više vremena u razgovoru o teškim pitanjima, na miran i racionalan način.

Visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko) u izvještaju pred Vijećem sigurnosti UN-a naveo je da se politička situacija u BiH pogoršala. Dijelite li njegovo mišljenje?

– BiH posljednjih mjeseci šalje različite poruke. S pozitivne strane, posvjedočili smo podnošenju aplikacije BiH za članstvo u EU, kao i konačnom ispunjenju preduvjeta kojim se osiguravala njena kredibilnost. Posebno želim istaći sporazum o mehanizmu koordinacije, nakon rasprava koje su trajale godinama.

Dogovoreni mehanizam zasniva se na poštivanju decentralizirane vlasti i omogućava entitetima i kantonima da, zajedno s državom, imaju ključnu ulogu u donošenju odluka o pitanjima za koja imaju nadležnosti. Ja bih rekao da je pravac: ne raspravljati o promjenama sistema, nego učiniti da postojeći sistem funkcionira.

S druge strane, svjedoci smo i određenog broja negativnih dešavanja. Najizraženije, naravno, jeste održavanje neustavnog referenduma RS, kojim su vlasti RS pokazale nedostatak poštovanja za vladavinu prava. Također smo bili svjedoci dodjele priznanja Narodne skupštine RS osuđenim ratnim zločincima. Vidjeli smo i proslave kojima se obilježava 25 godina od uspostavljanja paradržave „Herceg-Bosne”. Svjedočili smo i da je škola u Sarajevu dobila naziv po simpatizeru nacističkog režima.

Pozitivna budućnost

A šta je s reformama?

– Vidjeli smo neke važne reforme, ali ni blizu dovoljno kako bi se osjetila razlika u životima običnih ljudi. Obični ljudi kažu mi da im je teško vidjeti pozitivnu budućnost za sebe i svoje porodice i da osjećaju da su ih njihovi lideri, a, iskreno, i međunarodna zajednica, iznevjerili. Zbog toga hiljade mladih ljudi napuštaju BiH, tražeći mogućnosti koje nemaju u svojoj zemlji. Političke, ekonomske i socijalne implikacije odlaska tolike količine talenta i ambicije iz ove zemlje nevjerovatno su ozbiljne.

Šta Vi konkretno očekujete od vlasti?

– Izgubili smo puno vremena tokom predizbornog perioda.  Sada, kada su izbori iza nas, nadamo se velikom ubrzanju po pitanju stvarnih reformi. Ključne mjere su jasno navedene u Reformskoj agendi i u pismu namjere MMF.  Prije svega, državna i entitetske vlade moraju povećati akcize na gorivo kako bi se finansirala izgradnja autoputeva, te postaviti ograničenje cijene kako bi se smanjile cijene lijekova.  Nadamo se da ćemo dobiti nove i harmonizirane zakone kako bi se poboljšala stabilnost bankarskog sektora, kao i veliki napor da se poboljša poslovna klima u BiH i otvore nova radna mjesta u privatnom sektoru, uključujući i putem smanjenja doprinosa na plate.

Prestati s ubiranjem političkih poena!

– Investitori traže više.  Oni žele političku stabilnost, pravičan i efikasan pravosudni sistem i poduzimanje ozbiljnih koraka u borbi protiv korupcije.  Zato je jasno da, što više vremena se izgubi na političko ubiranje poena, to će BiH više zaostati u konkurentnoj globalnoj ekonomiji.  Svjetska banka procjenjuje da je BiH potreban ekonomski rast od sedam posto godišnje kako bi do 2035. godine dostigla evropske standarde.  Za to će trebati puno više napornog rada.  Tako da je sada vrijeme da se fokus zadrži na socijalnim i ekonomskim reformama, a ne da se pažnja odvlači na iscrpljene političke i ustavne rasprave.  Lideri moraju početi voditi – kaže Ferguson.

BiH nije konfederacija, entiteti nisu suvereni

Ferguson podvlači da, za razliku od bivše Jugoslavije, BiH nije dobrovoljna konfederacija i entiteti nisu suvereni.

– Oni pravno postoje samo kao dio BiH i nemaju pravo da se otcijepe. Vijeće za implementaciju mira je jasno i jednoglasno u vezi s ovim i, kao potpisnik Dejtonskog sporazuma, Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje, kao i uvijek, predano radu na osiguranju mira i stabilnosti u BiH. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić rekao je da sada nije trenutak za ustavne promjene. Potpuno se slažem! Sada je trenutak za političku stabilnost i za ozbiljan i intenzivan napor da se moderniziraju ekonomija i otvore radna mjesta, posebno za veliki broj nezaposlenih mladih ljudi – poručio je britanski ambasador.

(Radio Bet / Avaz)

Komentari

komentara