Gume stare, troše se, oštećuju: Kad je trenutak za zamjenu

517

Koliko god redovno održavanje produžilo životni vijek, realnost je da gume stare, troše se, suočavaju s različitim oštećenjima pa je važno prepoznati trenutak kada više nisu sigurne za vožnju.

Kao jedina veza između automobila i ceste gume predstavljaju jedan od važnijih, ako ne i i najvažniji faktor sigurne vožnje. Pneumatici se moraju izboriti sa težinom automobila, različitim uslovima na cesti, pritom ispuniti dinamičke, sigurnosne i ekonomične zahtjeve vožnje.

Stoga postaje jasnije zašto je u svakom trenutku potrebno imati kvalitetnu automobilsku “obuću”. Dobro održavane gume s pravilnim pritiskom zraka nagradit će vozače većom sigurnošću, boljom upravljivošću na cesti, udobnijom vožnjom i uštedom goriva.

Jedan od načina za produženje životnog vijeka guma je njihova rotacija – zamjena mjesta na automobilu – pri čemu se pravilan uzorak i terminski plan zamjene pneumatika često nalazi u knjižici tehničkih podataka vozila.

Ako terminski plan nije naveden, vrijedi opće pravilo da se rotacija izvodi svakih 8.000 do 10.000 prijeđenih kilometara.

Prije se govorilo o u unakrsnoj rotaciji mjesta guma, dok se danas prvenstveno misli da se zamjenu mjesta prednjih i zadnjih točkova na istoj strani vozila.

Koliko god redovno održavanje produžilo životni vijek, realnost je da gume stare, troše se, suočavaju sa različitim oštećenjima pa je važno prepoznati trenutak kada više nisu sigurne za vožnju.

To se u prvom redu odnosi na dubinu profila koja po zakonu mora biti minimalno 1,6 milimetara, no stručnjaci smatraju da je sigurnosna granica 3 mm za ljetne, odnosno 4 mm za zimske gume.

Sve gume za putnička, lagana teretna i srednje velika privredna vozila imaju u gaznom sloju indikatore trošenja. Indikatori se nalaze na dnu kanala gaznoga sloja, na više mjesta po obodu gume.

Kad je guma istrošena do tačke na kojoj se bilo koji indikator vidljivo izravna sa susjednim rebrima gaznoga sloja, vrijeme je za zamjenu gume.

Ako je gazni sloj istrošen samo na jednom ili dva mjesta, to može značiti da nema pravilan pritisak zraka.

Koji su najčešći uzroci neravnomjernog habanja gaznoga sloja i zašto se javljaju?

Naboranost negdje na gaznome sloju – Oštećenja su češća na prednjim gumama, iako su moguća i na stražnjim. To može značiti točkovi nisu centrirani ili su kod vozila istrošeni dijelovi ovjesa, odnosno upravljačkog sistema.

Nazubljeni rubovi – Izgledaju li rubovi gaznoga sloja kao sječivo na pili? Za to je krivo nepravilno trljanje po cestovnoj površini. Rješenje je optičko podešavanje točkova (kako zatura, tako i nagiba). Za optimalnu izdržljivost gume najvažnije je da gazni sloj ima odgovarajuću dubinu profila. Promjene pri prianjanju na mokroj cesti znače da gume možda više nemaju dovoljan profil. Kad profil postigne 1,6 mm, gumu treba zamijeniti.

Istrošenost u središnjem dijelu – Ako je pritisak u gumi previsok, središnji dio gaznoga sloja nosi veći dio mase i zato se brže troši od vanjskih dijelova. Neravnomjerno trošenje skraćuje trajnost gume. Redovno provjeravati pritisak zraka u gumama. Nepravilno habanje može također biti posljedica nepravilnog podešavanja točkova ili mehaničkih poteškoća.

Habanje na oba ruba – Prenizak pritisak zraka uzrokuje habanje na vanjskim rubovima gume (područje ramena) i tako skraćuje životni vijek pneumatika. Guma se također više zagrijava i pruža slabije prianjanje. Sve ovo utječe i na potrošnju goriva jer se povećava otpor kotrljanja. Nepravilno habanje može također biti posljedica nepravilnog podešavanja točkova ili mehaničkih problema.

Izvor:radiosarajevo.ba

Komentari

komentara