Katolici danas slave Uskrs

1074

Katolici danas slave Uskrs, najveći i najstariji hrišćanski praznik koji se slavi u spomen na Kristovo uskrsnuće. Uskršnju misu u katedrali Srca Isusova u Sarajevu predvodio je nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić.

Uskrs je najveći kršćanski praznik, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva: Kristovo uskrsnuće.

Uskrs se često naziva i Vazam. Sama riječ vazam dolazi od vuzem (uzeti), odnosno označava da se nakon dugog vremena posta (post se u korizmi, i to ne svugdje, prekidao samo na Veliki četvrtak) opet može uzeti meso. Postoji određena razlika između Vazma i Uskrsa. Dok Uskrs označava sam dan kada se slavi Kristovo uskrsnuće, Vazam je širi pojam i označava cijelo otajstvo spasenja – Kristovu muku, smrt, uskrsnuće i proslavu.

Blagdan Uskrsa se ne slavi svake godine u isto vrijeme. Danas se on slavi u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca (uštapa).

Skrušene molitve, procesije, obredne vatre, praznično spravljena jela i kolači i njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa tek su dio uskrsnih običaja.

Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu. Na sam Uskrs tradicionalno se jede šunka, često domaći hljeb, te kolači. Hrana se prije proslave odnosi u crkvu na uskrsnu misu gdje je svećenik blagoslivlja, a potom vjernici odlaze kućama na uskrsni ručak i slavlje.

Djeca se za Uskrs igraju igrama u koje su uključene bojena jaja poput: tuckanja jajima, gađanja jaja kovanicama, traženja sakrivenih jaja po kući ili u travi izvan kuće …

 

 

 

 

(A.H)

Komentari

komentara