Muškarci na Zapadu postaće neplodni do 2060. godine?

40

Broj spermatozoida kod muškaraca u zapadnim zemljama u posljednjih 40 godina pao je za oko 60%, a ako se isti trend nastavi, od 2060. godine oni bi mogli postati većinski neplodni, pokazala su nova istraživanja.

Strah da zapadnjački muškarci ubrzano postaju neplodni nije novost. Na takvu mogućnost ukazivale su već i neke ranije studije. Međutim, u novom istraživanju – meta-analizi više studija – provedenih u Sjevernoj Americi, Evropi, Australiji i Novom Zelandu, problem pada broja spermatozoida utvrđen je vrlo pouzdano.

Pritom je zanimljivo da su istraživanja otkrila da isti trend ne postoji u drugim dijelovima svijeta – u Južnoj Americi, Africi i Aziji. Međitim, u tim krajevima nije provedeno dovoljno istraživanja da bi se mogao izvesti jednako pouzdan zaključak.
Uzrok je u okolini

Ključni razlog za registrovani pad, kojem se ne vidi usporavanje ili kraj, povezan je s brojim uticajima u okolini na koje su osobito osjetljivi muški fetusi. Na primjer, bisfenol A, koji se koristi u proizvodnji polikarbonatne plastike i poliepoksida, štetan je za plodnost, a loše djelovanje imaju i pušenje i prekomjerna težina.

„Broj spermatozoida i drugih parametara sjemena uvjerljivo je povezan s brojnim uticajima u okolinu uključujući hemikalije koje uzrokuju poremećaje u radu endokrinih žlijezda, pesticide, vrućine i životni stil, uključujući prehranu, stres, pušenje i tjelesnu masu“, pišu autori rada koji je objavljen u časopisu Human Reproduction Update.

Prema rezultatima, koji su prikupljeni od 1971. do 2011., broj spermatozoida zapadnjaka pao je za 59,3% dok su koncentracije sperme pale za 52,4%. Pokazalo se da broj spermatozoida godišnje pada za oko 5,33 miliona, odnosno 1,6%.

„Ako se broj spermatozoida ekstrapolira do logičkog zaključka, muškarci će od 2060. na dalje imati mali ili nikakav reproduktivni kapacitet“, komentarisao je nalaz studije Kris Barat, profesor reproduktivne medicine na Univerzitetu Dundee.
Mali broj spermatozoida nije neplodnost

Ne slažu se svi stučnjaci s navedenim projekcijama, barem ne u potpunosti. Naime, neki ističu da broj spermatizoida kod svakog muškarca varira. Među ostalim, on će zavisiti o intervalu između posljednjeg snošaja i obavljanja testiranja.

Na primjer, Stefan Šlat, sa Unioverziteta Münster u Njemačkoj smatra da su naši djedovi rjeđe imali seks te da su ozbiljnije shvaćali testiranja sperme što je u nekoj mjeri moglo uticati na zabilježeni trend.

„Kada je vaš deda išao na brojanje spermatozoida, on je to vrlo ozbiljno shvatao tako da nije imao ejakulaciju pet do šest dana prije toga“, rekao je Šlat.

Neki stručnjaci takođe ističu da se pad broja spermatozida ne može poistovjetiti s neplodnošću jer je teško definisati broj s kojim ona započinje. Osim toga plodnost zavisi o brojnim činiocima, a ne samo o broju spermatozoida. Naime, već je i jedan spermatozoid dovoljan za začeće. Ipak, činjenica je da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zabilježila da su muškarci koji su uspjeli začeti djecu u roku od godine dana pokušavanja imali preko 15 miliona spermatozoida po mililitru sperme. Ovaj broj danas se smatra granicom normalnog broja spermatozoida. A u spomenutoj meta-analizi autori su zabilježili da broj muškaraca koji imaju manje od praga koji navodi WHO u zapadnim zemljama raste.

Kako god bilo, svi stručnjaci slažu se da je potrebno posvetiti više pozornosti zabilježenim trendovima i njihovim mogućim uzrocima i posljedicama.

 

Radio Bet/Index.hr

Komentari

komentara