Napad panike – naučite ga prepoznati i nositi se s njim

156

Stojite u trgovini i čekate svoj red na blagajni kad odjednom počinju lupanje srca, pojačano znojenje, vrtoglavica ili mutan, zamagljen vid, neobične promjene u tijelu i roj različitih, užasavajućih misli u glavi. Ako ste se ikad susreli s ovakvom situacijom, dobro vam je poznato o čemu se radi.

Iscrpljeno tijelo
Riječ je o napadu panike. U današnje vrijeme, skoro pa svaka treća osoba doživi neki od oblika napada panike ili barem jaku vrstu anksioznosti.

Anksioznost se definira kao stanje uplašenosti ili straha koje uzrokuje naslućivanje stvarne ili zamišljene opasnosti, događaja ili situacije. Prevelika doza anksioznosti dovodi do napada panike. U određenom trenutku, kada je tijelo mentalno, emocionalno i fizički isrcpljeno, pojavljuju se napadi.

Najčešći uzroci napada panike su:

– Potiskivanje emocija – ponekad osoba može dugo vremena biti izložena stresu, visokoj dozi anksioznosti, potiskivanju emocija te se u određenoj životnoj dobi pojave napadi panike. Potisnuta ljutnja ili tuga mogu biti okidač za njihov razvoj. Naravno, to se ne pojavi preko noći. Može se dogoditi da osoba godinama skuplja u sebi neke emocije prije nego što počne imati simptome koji su karakteristični za napade panike. I veća psihička i fizička iscrpljenost dovode do bržeg pojavljivanja ovog problema.

– Strah – nije riječ o klasičnom strahu, nešto nas uplaši ili se povremeno uplašimo da se nešto ne dogodi. Ovdje se radi o “strahu od straha”. Osoba u svojoj glavi ima najstrašnije moguće scenarije koji bi se mogli dogoditi kada počne napad panike. Najčešće je to strah od smrti, strah od sramoćenja, strah od gubitka kontrole te strah od svakog novog napada.

Gubitak kontrole

– Kontrola – ako osjetimo da u nekom području života počinjemo gubiti kontrolu, paralelno s tim znaju se pojaviti napadi panike. Kada ne puštamo da se stvari odvijaju svojim tokom i sve želimo držati pod kontrolom, toliko povećavamo nivo anksioznosti u svom tijelu da ono više ne može izdržati. Tada dolazi do napada.

– Umor – ovaj faktor, uz nespavanje, nepravilnu prehranu i nedostatak uzimanja vode, može doprinijeti pojavi napada panike. Kada smo iscrpljeni fizički, emocionalno i mentalno, tijelo, jednostavno, ne može više te šalje alarm. Ponekad u obliku bolesti ili prijeloma, a u ovom slučaju u ovom obliku.

Najčešće tehnike i zašto ne djeluju

Ako ste se ikad susreli s napadom panike, vjerovatno ste isprobali neku od ovih tehnika:

– Diši duboko i smireno – ovo često ne djeluje zato što u trenutku kada počinje napad i počnete disati, tijelo se zbuni te se osjećaj panike može još pojačati u trenutku kada želite učiniti da se smanjuje. S druge strane, dok stojite u banci i čekate svoj red te krenu sve senzacije u tijelu i glavi, teško je ostati toliko smiren da bi se uspostavilo pravilno disanje.

– Razmišljajte pozitivno – ovo je druga tehnika koju mnogi znaju koristiti, ali teško je zanemariti sve misli i slike koji se stvaraju u glavi te u nekoliko sekundi prebaciti misli na pozitivno razmišljanje. U trenutku napada panike, teško je ostati pozitivan, jer se tijelo i um povežu te ono što se u umu odigrava, tijelo počinje osjećati kao da se stvarno događa.

– Pokušajte ignorirati napad panike i ostati smireni – nemoguće ga je ignorirati kada ga vi stvarno osjećate. Možemo pokušati prevariti um, ali će tijelo nesvjesno i dalje reagirati kako osjeća da je istina.

Šta učiniti kada dođe

Za početak, potrebno je osvijestiti da napad panike, zapravo, ne dolazi. Drugim riječima, napad panike je jače doživljavanje osjećaja i senzacija u tijelu. On se stvara u vama, dolazi iz vas pa stoga možemo reći da ga na neki način sami stvarate.

Paralelno s radom na svojim emocijama, puštanju nezadovoljavajućih aspekata u svom životu te stvaranju oslonca i podrške u sebi, ipak nešto možete učiniti dok se još napadi pojavljuju.

Prvi korak je priznavanje da se napad događa. To znači da ga ne pokušavate negirati, ignorirati ili se praviti pozitivnim afirmacijama da ga nema. On je pokazatelj da mora izaći nešto što vas guši iznutra, što se više ne može sakriti ni od vas ni od drugih.

Bijeg ne pomaže

Sve što vam se u određenom trenutku događa, osvijestite se i izgovorite u sebi (lupa mi srce, znoje mi se ruke, imam čudne misli itd), bez preuveličavanja ili umanjivanja. Kada tako napravite, sebi ćete u nekoliko sekundi objasniti šta je i kako je uistinu. Na temelju toga dolazi do smirivanja tjelesnih simptoma, jer su prepoznati i viđeni.

Osobe najčešće bježe iz svih situacija kako bi izbjegle da opet dođe do napada, ali to nije rješenje. Ne možete cijeli život bježati, jednom ćete se morati suočiti s time. Pa bolje je prije nego kasnije, kada vam već napadaji mogu zahvatiti većinu područja u životu i preuzeti kontrolu nad vama. Zato vi preuzmite kontrolu nad njima.

Sigurnost i podrška

Kada krene napad panike, možete svjesnost usmjeriti na sada i ovdje kroz, naprimjer, dodirivanje stolice na kojoj sjedite ili dodir kišobrana u ruci, torbe na ramenu ili bilo čega god vam se u tom trenutku nađe pri ruci.

To dodirivanje nesvjesno stvara osjećaj sigurnosti i podrške. Pri tome možete usmjeriti svjesnost na to kakav je predmet koji dodirujete (materijal, tekstura, osjećaj itd). Možda zvuči čudno, ali ovo je izrazito korisno kada vam se napad panike dogodi u situaciji (poput tramvaja) gdje ne možete istog trena pobjeći ili se sakriti.

avaz.ba

Komentari

komentara