Ništa od spajanja izbora 2018. godine: Potrebne izmjene ustava na svim nivoima vlasti u BiH

428
RIJEKA,15.5.2005.LOKALNI IZBORI IZBORNO MJESTO U STAROJ ŠKOLI NA KOZALI SNIMIO SERGEJ DRECHSLER

Posljednjih dana ponovo je aktuelna priča u vezi sa spajanjem lokalnih i parlamentarnih izbora u BiH. Domaći političari smatraju kako je neralno pričati o spajanju izbora prije 2020. godine te da je potrebno ovu inicijativu odvojiti od izmjena Izbornog zakona BiH kojim se reguliše izbor članova Predsjedništva BiH.

Zastupnik SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Lazar Prodanović kazao je za Klix.ba kako političari koji sada predlažu spajanje izbora u BiH nisu podržali takav prijedlog prije lokalnih izbora u našoj zemlji.

“Bila je inicijativa u okviru radne grupe koju nisu podržali ključni predlagači ovog prijedloga. Ne znam koji su im motivi bili, ali očito su oni procjenjivali da bi bilo šteta s apekta postizanja dobrog izbornog rezultata. Međutim i SDA i SDS i PDP i SBB su znatno izgubili podršku na predstojećim lokalnim izborima”, kazao je Prodanović.

On smatra kako ima smisla razmišljati o spajanju lokalnih i općih izbora u BiH jer je poenta čestih izbornih ciklusa bila jačanje demokratskih procesa, ali rezultat je bio suprotan.

“BiH godinama stoji u ukupnim demokratskim procesima, uključujući i procese evropskih integracija. Smatram da značajan negativan doprinos svemu tome daju i česti izborni ciklusi koji u principu političare odvraćaju od reformskih poteza kako ne bi izgubili izbore”, rekao je Prodanović.

Kako kaže, ako bi se u ovom trenutku postigla saglasnost za spajanje izbora zakonski bi bilo nemoguće ovaj mandat skratiti na dvije godine jer to bi bila retroaktivna primjena zakona.

“Da bi se Izborni zakon BiH izmijenio, ako govorimo o lokalnim izborima, potrebno je izmijeniti Ustav Federacije BiH i Zakon o lokalnoj samoupravi u Republici Srpskoj. Ako se i opredijele za takav princip, mala je vjerovatnoća da bi se lokalni i opći izbori mogli održati i 2020. godine“, kazao je Prodanović.

Pojasnio je kako bi spajanje lokalnih i općih izbora 2020. godine bilo moguće tek ako bi se izmijenio Ustav BiH i u načinu izbora zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i članova Predsjedništva BiH.

“Dakle, da mandat 2018. godine traje dvije godine. Potrebno bi bilo izmijeniti i Ustav RS-a kojim bi se skratio mandat zastupnika u Narodnoj skupštini RS-a i svakako Ustav FBiH kada je riječ o Parlamentu FBiH”, kazao je Prodanović.

On smatra kako je optimalno vrijeme za spajanje lokalnih i općih izbora u BiH 2020. ili 2022. godina.

Pored izmjena koje se odnose na spajanje izbora u našoj zemlji, parlamentarna većina ima u planu početi i izmjene Izbornog zakona BiH kojim će se riješiti problem izbora članova Predsjedništva BiH.

Lazar Prodanović (Foto: Arhiv/Klix.ba)

Lazar Prodanović (Foto: Arhiv/Klix.ba)

Prodanović smatra da je to prilično optimističan stav, ali da bi sadašnja većina teško dobila 2/3 podršku u Parlamentarnoj skupštini BiH kada je riječ o državnom Ustavu.

“SNSD bi podržao implementaciju presude Sejdić-Finci u načinu izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u smislu da se direktno bira jedan iz RS-a bez nacionalne odrednice i dva iz FBiH bez nacionalne odrednice, s tim da u Predsjedništvu BiH ne može biti više od jednog člana predstavnika konstitutivnih naroda ili iz reda Ostalih. Što se tiče Doma naroda, podržali bismo da bude jedan iz RS-a i dva iz FBiH koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda”, rekao je Prodanović.

Zaključio je kako SNSD podržava pristup da niko nikome ne bira predstavnika u zakonodavnim ili izvršnim organima vlasti na nivou BiH.

Član Centralne izborne komisije BiH Branko Petrić kazao je kako je riječ samo o ideji. Podsjetio je da je BiH 1990. godine na prvim demokratskim izborima imala raspisane izbore za sva četiri nivoa vlasti.

“Poslije toga je izborni sistem iskomplikovan i odvojeni su lokalni od općih izbora. Sadašnja ideja bila je aktualna i prošle godine tokom izmjena Izbornog zakona”, rekao je Petrić.

I on je istakao kako je spajanje izbora 2018. godine teško izvodivo jer bi se morali mijenjati ustavi entiteta i kantona, kao i zakoni kojim se definisalo skraćivanje mandata izabranim funkcionerima na ovogodišnjim lokalnim izborima.

“Spajanje 2020. godine podrazumijevalo bi izmjene Ustava BiH zbog skraćivanja mandata članovima Predsjedništva BiH i Parlamentarne skupštine BiH, a bez nekakve komplikacije tek 2022. godine bi se počelo na tome raditi”, rekao je Petrić.

Zaključio je kako bi u ovakvom sistemu sa otvorenim listama to bi bilo tehnički neizvodivo dok bi utvrđivanje rezultata trajalo nekoliko mjeseci.

O spajanju lokalnih i općih izbora u BiH razgovarali smo i sa delegatom u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Slavišom Šućurom koji nam je kazao da je to nešto o čemu on priča već godinama.

“Očigledno je da mi nikada do sada na nivou FBiH ili kantona nismo imali funkcionalne vlade cijeli mandat. To bi nekako funkcionisalo do lokalnih izbora kada bi došlo do raspada”, rekao je Šućur.

Smatra kako to nije jedini problem već samo jedan u nizu problema domaće političke kulture i u tome kako politika funkcioniše u našoj zemlji.

On smatra da ne bi bilo dobro “gurati” u istom prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH spajanje izbora i izbor članova Predsjedništva BiH.

“U slučaju spajanja izbora postoji neka vrsta konsenzusa da se to konačno riješi. Stavljanje tog prijedloga zajedno sa spajanjem izbora je dio političke nekulture, jer kada se slažemo u vezi s nečim uvijek neko pokuša gurnuti nešto u vezi s čim nema konsenzusa pa kompletan prijedlog propadne”, kazao je Šućur.

Maja Gasal-Vražalica (Foto: Arhiv/Klix.ba)

Maja Gasal-Vražalica (Foto: Arhiv/Klix.ba)

Zastupnica DF-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Maja Gasal-Vražalica kazala nam je kako se postavlja pitanje da li će u narednom periodu u parlamentarnu proceduru biti upućen samo dio koji se odnosi na spajanje izbora.

“Koliko mi je poznato, parlamentarna većina ima u planu mijenjati jedan član u Izbornom zakonu BiH. Mi nemamo dovoljno informacija o metodologiji koja se odnosi na prebrojavanje, odnosno koliko bi se čekalo na objavu tih rezultata”, rekla je Gasal-Vražalica.

Podsjetila je da se i sada dugo čeka na objavu potvrđenih rezultata izbora u BiH te da generalno ljudi ne znaju kako se treba glasati na dan izbora.

“Ako bi prošla inicijativa to bi značilo i mnogo više lista tako da se postavlja pitanje kako bi se uopće naše stanovništvo, koje je slabo edukovano, snašlo u tome svemu”, kazala je Gasal-Vražalica.

Smatra da nije ni demokratski da se skraćuju mandati ljudima koji su izabrani na ovogodišnjim demokratskim izborima u našoj zemlji, ako već pričamo o spajanju izbora 2018. godine.

“Za mene je to neprihvatljivo, ali budući da koalicija, prema izjavama, ima hladne odnose, vjerujem da oni imaju za ovo većinu. Pravdati to uštedom budžetskih sredstava nije opravdano. Bili bi možda i veći izdaci zbog većeg broja ljudi koji će morati biti angažovani”, rekla je Gasal-Vražalica.

Gasal-Vražalicu smo pitali i šta misli kako će biti riješen izbor članova Predsjedništva BiH. Ona ističe kako je tu riječ o ostvarivanju sna Dragana Čovića koji na taj način želi zaokružiti jedan dio teritorija.

“Oni se i danas predstavljaju kao da su ispred hrvatskog naroda, ali to nije tačno. On je samo iz jednog dijela hrvatskog naroda jer postoje i ljudi koji ga ne podržavaju”, rekla je Gasal-Vražalica.

Irfan Čengić (Foto: Arhiv/Klix.ba)

Irfan Čengić (Foto: Arhiv/Klix.ba)

Generalni sekretar SDP-a BiH Irfan Čengić kazao nam je da je priča o spajanju izbora 2018. godine još jedan loš spin vladajuće koalicije.

“Da su zaista imali namjeru spajati izbore, prije oktobarskih izbora bi se promjenili akti tako da se načelnici i vijećnici biraju na dvije godine. Ovo je samo još jedna tema za zabavljanje javnosti da se ne bi pričalo o problemima u BiH i njihovom neradu, istu priču su pričali i prije ovih izbora”, rekao je Čengić.

Zaključuje da je potrebno mijenjati Ustav BiH, Ustav RS-a i Ustav FBiH kako bi se produžila dužina trajanja mandata.

“Realan termin za spajanje izbora je 2020. godina ukoliko se prije toga promijene Ustav i Zakon pa da se dužnosnici 2018. godine biraju na mandat od dvije godine”, rekao je Čengić.

(Klix)

Komentari

komentara