Novi predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH bit će Selvedin Šatorović ili Redžo Kurić

263
Kongres bi trebao da se održi 22. februara u Sarajevu. Za predsjednika Saveza samostalnih kandidata pristigle su dvije kandidature i to ona za Selvedina Šatorovića, koji je trenutno predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH i druga za Redžu Kurića, koji je kandidat Samostalnog sindikata šumarstva.

Šatorovića je kako saznajemo kandidiralo više od deset granskih sindikata, među kojima su Sindikat državnih službenika i namještenika, Sindikat metalaca, Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja, Sindikat HT Eronet i drugi.

S druge strane Kurića je kandidirao Samostalni sindikat šumarstva.

Lista kandidata utvrđena je na posljednjoj sjednici Glavnog odbora SSS BiH koja je održana 9. januara, kako za novog predsjednika sindikata, tako i za članove drugih organa.

Sudeći prema broju sindikata koji su kandidirali Šatorovića, ukoliko u međuvremenu ne bude većih iznenađenja n bi trebao biti novi predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH i na toj poziciji naslijediti Ismeta Bajramovića.

Pravo glasa 22. februara imat će 132 delegata na Kongresu, koje delegiraju uime 25 granskih sindikata i oni biraju buduće rukovodstvo. Broj delegata iuime određenog sindikata zavisi od brojnosti samog sindikata i finansijske participacije. Tako Sindikat državnih službenika i namještenika ima najveći broj članova, koji primjera radi ima 23 delegata na Kongresu.

Činjenica je da Savez samostalnih sindikata BiH nema neki poseban rejting i status među radničkom populacijom, u odnosu kako se to očekuje te će pred novim rukovodstvom, ko god to bude biti izuzetno zahtjevan zadatak, a to je vratiti povjerenje radnika.

Donošenjem novog Zakona o radu mnogo toga je otišlo na štetu radnika, zatim veliki broj ljudi generalno odlazi iz ove zemlje, a posljednji problem koji je aktuelan je i sve češći nedostatak radne snage, prije svega zbog malih plata.

Sve su to problemi s kojima će se prije svega sindikat morati suočiti u narednom periodu kako bi zaštitili radnike.

Naročito je primjetno da u BiH već dugo nije bilo nikakvih masovnijih radničkih okupljanja, kako bi se izborili za svoja prava, već se sve svodi na pojedinačna okupljanja demobilisanih boraca, rudara i slično, što realno ne daje rezultate. Dio odgovornosti za takvo stanje neminovno snosi i krovna sindikalna organizacija u BiH.

klix.ba

Komentari

komentara