Socijalnu pomoć u BiH koriste 133.942 osobe, najviše ih je u Sarajevu i Tuzli

28
Osnovna načela o stalnoj novčanoj pomoći u Federaciji BiH uspostavljena su federalnim zakonom, ali prava na socijalnu pomoć detaljno su utvrđena kantonalnim zakonima.

Tako se visina stalne novčane pomoći u FBiH kreće od deset do 20 posto prosječne neto plaće ili se iznos ove pomoći izračunava tako da dopuni prihod pojedinca ili porodice te dostigne 20 posto prosječne mjesečne neto plaće. Danas mjesečna socijalna pomoć u FBiH iznosi od 100 do 120 KM.

Visina stalne novčane pomoći za pojedince u RS-u iznosi 15 posto od prosječne neto plaće u ovom entitetu. Porodice sa dva člana primaju 20 posto osnovice, porodice sa tri člana 24 posto osnovice, sa četiri člana 27 posto te sa šest i više članova 30 posto osnovne neto plaće u RS-u.

Najmanje korisnika u BPK

Upitna je relevantnost podataka o broju korisnika socijalne pomoći u BiH, jer nadležni nemaju finansijskih sredstava za izradu jedinstvene baze podataka i socijalne karte.

Podaci Federalnog ministarstva rada i socijalne politike kažu kako FBiH ima ukupno 73.016 korisnika socijalne pomoći. Najviše ih je u Kantonu Sarajevo, 15.685 korisnika, te Tuzlanskom kantonu, 15.622 korisnika.

Unsko-sanski kanton ima 2.546 korisnika socijalne pomoći, Posavski kanton 2.643 korisnika, Zeničko-dobojski kanton 16.838 korisnika, Srednjobosanski kanton 9.367 korisnika, Hercegovačko-neretvanski kanton 6.297 korisnika, Zapadnohercegovački kanton 1.940 te Kanton 10 1.747 korisnika socijalne pomoći.

Najmanje građana, njih 331, koji primaju novčane naknade zbog različitih socijalnih problema je u Bosanskopodrinjskom kantonu.

Što se tiče FBiH, korisnici socijalne pomoći razvrstavaju se u osam kategorija. To su socijalna pomoć za djecu bez roditeljskog staranja, za odgojno zanemarenu djecu, za odgojno zapuštenu djecu, za djecu čiji je razvoj ometan porodičnim prilikama, pomoć za materijalno neosigurane osobe, pomoć za stare osobe bez porodičnog staranja, pomoć za osobe i porodice koje se nalaze u stanju socijalne potrebe te za osobe s društveno negativnim ponašanjem.

Slično ko i u FBiH, Zakon o socijalnoj zaštiti RS-a prepoznaje dvije osnovne grupe korisnika socijalne pomoći. Prva kategorija su djeca bez roditeljskog staranja, sa smetnjama u razvoju, čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama, koja su žrtve nasilja, žrtve trgovine djecom, s društveno neprihvatljivim ponašanjem, izložena socijalno rizičnim ponašanjima i kojima je zbog posebnih okolnosti potrebna socijalna zaštita. Druga kategorija su punoljetne osobe koje su materijalno neosigurane i za rad nesposobne, osobe s invaliditetom, starije osobe bez porodičnog staranja, s društveno negativnim ponašanjem, žrtve zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, žrtve nasilja u porodici, žrtve trgovine ljudima i osobe kojima je zbog posebnih okolnosti potrebna socijalna zaštita.

Njega druge osobe

Kako saznajemo iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, u manjem bh. entitetu registrovano je ukupno 49.199 korisnika socijalne pomoći.

Najveći broj građana u RS-u prima novčani dodatak za pomoć i njegu druge osobe, a njih je 25.512. Na drugom mjestu su oni koji primaju jednokratnu novčanu pomoć – 10.481 korisnik.

U Brčko distriktu prava na socijalnu pomoć na mjesečnom nivou prima 11.727 osoba. Najviše je djece koja primaju mjesečni dodatak – 7.499 korisnika. Stalnu novčanu pomoć i porodični dodatak u Distriktu Brčko prima 927 korisnika, a dodatak za njegu i pomoć drugoj osobi 2.702 korisnika.

Analiza Centra za društvena istraživanja Analitika iz 2016. godine pokazala je tri osnovna problema u sistemu socijalne pomoći u BiH – fiskalna neodrživost, niska efikasnost i nejednakosti u pristupu socijalnoj pomoći.

U ovoj analizi zaključeno je kako sistem socijalne pomoći u BiH ne uspijeva utjecati na smanjenje siromaštva i značajnije podići kvalitet života osoba u stanju socijalne potrebe, ne postiče razvoj ljudskih potencijala, ne ohrabruje, čak i destimulira.

Izvor: Klix.ba

Komentari

komentara