Srbija i Bosna tapkaju pred vratima EU-a

63
Ovogodišnji izvještaj Europske komisije o napretku zemalja Zapadnog Balkana u procesu eurointegracija donio je nejasnu preporuku za odobravanje kandidatskog statusa za BiH i nove zadatke za Srbiju.

Dugo najavljivano mišljenje Europske komisije o tome je li Bosna i Hercegovina zaslužila status kandidata za članstvo u EU došlo je u formi još jedne Mape puta. U Komisiji kažu da su umjesto mišljenja sačinili listu 14 područja u kojima je napredak nužan kako bi zemlje članice EU mogle donijeti odluku o davanju kandidatskog satusa BiH.

Povjerenik EU za proširenje Johannes Hahn je obraćajući se zastupnicima Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta naglasio da se u ovogodišnjem izvještaju o napretku po prvi put situacija u BiH sagledavala u odnosu na standarde koji se primjenjuju za zemlje članice.

Novi izvješataj – stari problemi

Pored nejasne preporuke o kandidatskom satusu za BiH, Europska komisija u svom Godišnjem izvještaju podsjeća da je neophodno da zemlja uskladi svoj ustavni okvir s europskim standardima i tako osigura funkcionalnost institucija i preuzimanje obveza koje proističu iz budućeg članstva u EU.

”Iako je decentralizirana državna struktura kompatibilna s članstvom u EU, Bosna i Hercegovina će morati reformirati svoje institucije kako bi bila u stanju efikasno sudjelovati u donošenju odluka u EU. Zemlja mora u potpunosti implementirati i sprovoditi važeće kriterije”, navodi se u izvještaju Komisije. Uz to je potrebno reformirati izborni zakon i poboljšati funkcioniranje pravosudnog sustava. Uz to se traži jačanje zaštite temeljnih prava građana, uspostava povoljnog okruženja za civilno društvo te zaštita ranjivih grupa.

Bosna i Hercegovina i EU – Polagano približavanje

Kada su ekonomski kriteriji u pitanju, Europska komisja ocjenjuje da je BiH postigla određeni stupanj makroekonomske stabilnosti. ”Međutim, da bi se krenulo ka uspostavljanju funkcionalne tržišne ekonomije, Bosna i Hercegovina mora posvetiti posebnu pažnju ubrzavanju procedura i poboljšanju poslovnog okruženja, kao i efikasnosti i transparentnosti javnog sektora, posebno javnih poduzeća”, navodi se u izvještaju. Komisija na kraju upozorava BiH na nizak kvalitet obrazovanja i njegovu nepovoljnu orijentaciju prema potrebama tržišta rada kao i nedovoljan razvoj transportne i energetske infrastrukture u zemlji.

Bilježi se “izvjestan napredak”

Predstavljajući izvještaj o napretku Srbije u 2018., europski povjerenik za pristupne pregovore Johannes Hahn naglašava da zemlja doduše bilježi napredak, ali se od nje, želi li sačuvati dinamiku u svojim pregovorima koji su u toku, ipak očekuje odlučniji i veći napor u nekin ključnim oblastima. To se posebno odnosi na pitanja poput nezavisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije ili slobode medija, ali i u rješavanju slučajeva ratnih zločina i organiziranog kriminala.

Osim toga Komisija ukazuje i na probleme u paralemetranom životu Srbije, pri čemu se posebno apostrofira nedostatak prostora i uvjeta za adekvatnu međustranačku raspravu u zemlji. Ukazuje se i na proteste koji mjesecima traju širom zemlje i kojima se zahtijeva sloboda medija te slobodni i pošteni izbori.

Najačešeće spominjana ocjena u ovogodišnjem izveštaju o napretku Srbije u procesu eurointegracija je kako je primjetan ”izvjestan napredak”. Takva kvalifikacija se odnosi na reformu javne adminstracije, funkcioniranje pravosuđa, te borbu protiv korupcije – uz ocjenu da je ”zabrinjavajuće to što korupcija prevladava u mnogim sferama života ljudi”.

Kosovo – kočnica na europskom putu Srbije

Posebna je pažnja iu izvještaju posvećena odnosu Beogarda i Prištine. ”Dijalog što prije mora biti nastavljen, a znamo da je potrebno doći do pravnoobvezujućeg sporazuma”, rekao je izvestitelj za Srbiju u Europskom parlamentu, njemački političar  David McAllister.

Federica Mogherini i Johannes Hahn – suzdržano optimistični

U njegovom se izvještaju navodi da je Srbija i dalje angažirana u dijalogu, te da na uvođenje dodatnih carina od strane kosovskih vlasti na robu iz Srbije nije uzvratila protumjerama. S druge se strane ipak se od Beograda traži dodatan napor kako bi se stvorili povoljni uvjeti za zaključivanje pravnoobvezujućeg sporazuma s Kosovom. Glavni preduvijet za to je međutim, i to naglašavaju kako Johannes hahn, tako i europska povjerenica za vanjsku politiku Federica Mogherini, povlačenje carina koje je Vlada Kosova uvela na robu iz Srbije i BiH. U tom cilju povjerenik Hahn je najavio za lipanj novu inicijativu kojom će još jednom pokušati odblokirati sada zamrznute pregovore Beograda i Prištine.

Ove godine, kao što se i očekivalo, najviše pozitivnih ocjena u Godišnjem izvešataju Europske komisije dobile se Albanija i Sjeverna Makedonija, koje je Komisija ponovo preporučila za početak pristupnih pregovora.

(Vijesti.ba / DW)

Komentari

komentara