Tko će promijeniti izborna pravila?

195
Ustavni sud BiH će najvjerojatnije sljedeće sedmice poništiti dio Izbornog zakona vezan za izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta BiH. Ukoliko parlamentarci ostanu „gluhi i nijemi“ na pravnu ništavnost dijela Izbornog zakona, onda će nastati lom i kaos – nakon izbra 2018. neće biti moguće izabrati Dom naroda Parlamenta FBiH, predsjednika i potpredsjednike Federacije, federalnog premijera i Vladu niti Dom naroda Parlamenta BiH.

Još jedna odluka Ustavnog suda BiH, a sve su konačne i obvezujuće, neće biti izvršena u roku!

Najviša državna pravosudna institucija naredila je Parlamentu BiH da izmijeni dio Izbornog zakona BiH koji se tiče izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije, odnosno usuglasi ga s državnim Ustavom.

Gluhi i nijemi

Ostavljen je rok od šest mjeseci i ističe 1. srpnja i s obzirom da su parlamentarci to ostavili „za nekad kasnije“, Ustavni sud BiH će najvjerojatnije idućeg tjedna poništiti dio Izbornog zakona vezan za izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta BiH.

Ukoliko parlamentarci ostanu „gluhi i nijemi“ na pravnu ništavnost dijela Izbornog zakona, onda će nastati lom i kaos – nakon izbra 2018. neće biti moguće izabrati Dom naroda Parlamenta FBiH, predsjednika i potpredsjednike Federacije, federalnog premijera i Vladu niti Dom naroda Parlamenta BiH.

Parlamentu BiH ostaje mogućnost da do kraja ove godine ipak provede odluku Ustavnog suda BiH, mogao bi to učiniti i najkasnije do veljače 2018. iako bi time prekršio demokratske principe i standarde po kojima se izborna legislativa ne mijenja u izbornoj godini.

Kako god, u ovom trenutku nitko ne zna što će dalje biti, a jedino što se zna jeste da je za 5. srpnja zakazano zasjedanje Zastupničkog doma Parlamenta BiH, ali u dnevni red nije uvrštena izmjena Izbornog zakona.

HDZ je predložio promjene Izbornog zakona, ali je Klub Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta BiH pokrenuo postupak zaštite vitalnog nacionalnog interesa ne prihvaćajući da se to radi po hitnoj proceduri. Na potezu je Ustavni sud BiH, a kada će priopćiti odluku još nije poznato. Kada je riječ o sadržaju, SDA se ne slaže s onim što predlaže HDZ i priopćava da ima svoj prijedlog koji opet u startu odbacuje HDZ.

Pritisak ili najava

Zanimljivo je da su iz HDZ-a, zapravo Hrvatskog narodnog sabora kojim upravlja ta stranka, nedavno priopćili kako su izmjene Izbornog zakona BiH potpuno usuglasili sa SDA-om, odnosno da su šefovi tih stranaka Bakir Izetbegović i Dragan Čović sve dogovorili „a onda je SDA počela taktizirati“. U nekim sarajevskim političkim krugovima može se čuti da Izetbegović traži način na koji će članstvu SDA i uopće javnosti priopćiti ono na što je pristao.

Čović je sa svoje strane prošlog tjedna uzdrmao Federaciju i BiH – kazao je kako slijedi reorganizacija i kako će Hrvati živjeti na prostoru kojeg je oslobodio HVO. Da li se radi o prijetnji, pritisku ili najavi već skrojenog plana, znat će se idućeg tjedna.

Pravni eksperti kažu da državni Parlament slijedom odluke Ustavnog suda mora riješiti „zagonetku proporcionalnost ili teritorijalnost“. Drugim riječima mora se odlučiti za jedan od dva koncepta – da li se radi o federaciji županija ili federaciji naroda koji žive na teritoriji FBiH. Prema Ustavnom sudu BiH, princip konstitutivnosti naroda je temeljni ustavni princip iz kojeg proističu svi zakoni uključujući i Izborni zakon BiH. Naglašava se kako je opće načelo demokracije da vlast proističe iz naroda i pripada narodu, a ne teritorijima.

Upravo zbog toga je i došlo do sukoba između SDA i HDZ-a, bar u ovom trenutku s neizvjesnim epilogom koji će, po svemu sudeći biti, dogovoren „ispod stola“, a građanima biti objašnjen kao „neminovnost od općeg interesa“.

Još ranije je predsjednik Glavnog odbora SDA i izaslanik  u Domu naroda Parlamenta BiH Halid Genjac priopćio kako njegova stranka ima problem s prijedlogom HDZ-a jer „ukida mogućnost predstavljanja nekog od naroda, primjerice Hrvata iz sarajevske, posavske ili herceg-bosnaske županije kojih ne bi bilo u Domu naroda Parlamenta Federacije“.

Potrebne su i intervencije na Ustav koji kaže da se za izaslanike mogu birati samo zastupnici u skupštinama županija pa se mora naći rješenja za situacije kada takvih zastupnika nema – izjavio je Halid Genjac.
Piše: M. Osmović

Stavovi izrečeni u ovom tekstu održavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove Portala.

(Vijesti.ba / Dnevni-list)

Komentari

komentara