Ukida se Republika Srpska?

580

Na Evropskom parlamentu će se sutra 17. decembra raspravljati o reviziji Dejtonskog sporazuma i umanjenju nadležnosti Republike Srpske, u odnosu na dosadašnja enormna prava. Na dnevnom redu Evropskog parlamenta će se naći nekoliko rezolucija, od kojih većina za cilj ima reviziju Dejtona, piše novinska agencija Patria.

Jedna od rezolucija koja je podržana od najbrojnije skupine u Parlamentu, potvrđuje nužnost promjena. Ta rezolucija uzima u obzir mišljenje Vencijanske komisije o neophodnim Ustavnim promjenama. Upravo zbog nalaza te komisije da postoji diskriminacija nesrba u RS. Naime, Ustav RS je davao prava svim građanima, dok je u praksi to očita diskriminacija drugih naroda i manjina.

Venecijanska komisija traži Ustavne promjene

Komsija je tada zaključila da sadašnji ustavni aranžmani nisu ni efikasni ni racionalni. Bilo kakva smislena reforma značila bi ukidanje entiteta, tvrdilo se u tadašnjoj najiscrpnijoj analizi stanja u BiH, koju je dala Venecijanska komisija, nakon desetogodišnjice Dejtona.

Još tada, deset godina nakon Dejtona, umjesto da Republika Srpska pristupi promjenama i demokratizaciji svog prostora, ona je izričito zatražila ukidanje bonskih ovlasti kao uslov svih promjena. RS-u se izašlo u susret po tom pitanju i praktično su zamrznute bonske ovlasti. Ali, deset godina poslije, stvari su postale radikalno pogoršane, i ništa se nije uradilo kad su u pitanju ljudska i svaka druga prava nesrba.

Da bi se Bosna i Hercegovina učinila sposobnom za buduću integraciju u Evropsku uniju bio je potreban sveobuhvatan prenos nadležnosti, a ne dio po dio. Bio je neophodan prenos ne samo zakonodavnih ovlaštenja, već i ovlaštenja izvršnih tijela i finansijskih resursa, što je učinjeno u daleko manjem obimu nego što je moralo biti.

S obzirom na finansijsku i ekonomsku situaciju u zemlji, neće biti moguće nastaviti jednostavno uspostavljanje novih nivoa birokratije na državnom nivou, kao dodatak višestrukoj birokratiji na nižem nivou, čije strukture će morati biti prenesene.

Ustavna situacija trebala je da bude transparentna i za građane, i za vanjske partnere. Komisija je zato smatrala da je neizostavna revizija državnog Ustava. Ono ključno, bilo kakve entitetske blokade dogovora se moraju marginalizirati, jer postoje apsolutna nacionalna prava, poput prava veta na ugroženosti vitalnog nacionalnog interesa.

Vraćanje na odluke Ustavne komisje iz 2005. godine govore da se nije ništa postiglo na terenu i da u praktičnom životu nema vladavine prava, ni demokratije, ni osnovnih ljudskih prava.

Pobjeda presude Sejdić – Finci

U osnov rješavanja pitanja BiH u okviru nove rezolucije Evropskog parlamenta, bit će uzeta i Rezolucija Evropskog parlamenta o Srebrenici od 9. jula 2015. godine.

Tročlano Predsjedništvo će biti na tapetu za promjene i to jačanjem izvršne vlasti u Vijeću ministara, te jednim predsjednikom sa smanjenim ovlastima.

Ovo će biti maksimalne opcije za prijedlog Evropskog parlamenta, premda će u RS-u biti odbijene. Očito je da će se u mnogim stvarima morati ojačati funkcionalnost državne vlasti.

U ovoj rezoluciji se sa žaljenjem primjećuje da je, prema Međunarodnom komitetu Crvenog križa i dalje postoje oko 7.000 nestalih osoba čija sudbina ostaje nepoznata. Vjeruje se da je regionalna saradnja i proces evropskih integracija najbolji način da se promovira pomirenje i da se prevaziđu mržnja i podjele.

Od ključnog značaja su političke reforme i demokratizacija političkog sistema, koji će voditi u pravcu osiguranja istinske jednakosti i demokratske zastupljenosti sva tri konstitutivna naroda i svih građana ove zemlje; naglašava da su svi građani Bosne i Hercegovine moraju imati jednake mogućnosti da budu izabrani na svim razinama političkog odlučivanja, što znači podržavanje rješenja za odluku Sejdić – Finci, piše NAP.

(NAP/Crta)

Komentari

komentara