Zanimljive činjenice o BIH: Znate li koje su države svijeta priznale našu nezavisnost

145

Prošlo je 25 godina otkada su građani Bosne i Hercegovine izašli na referendum o nezavisnosti.

Te 1992. godine, ujedno i prve ratne godine 76 država svijeta priznalo je BiH kao nezavisnu državu, a prvo je to učinila Bugarska i prije referenduma 31. januara 1992.

Slijedile su je: Albanija, Alžir, Argentina, Australija, Austrija, Bahrain, Bangladeš, Bjelorusija, Belgija, Brazil, Bugarska, Burkina Faso, Grčka, Kanada, Čile, Kolumbija, Hrvatska, Kuba, Danska, Egipat, El Salvador, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Island i Indija.

Potom i: Indonezija, Irak, Irska, Italija, Jamajka, Jordan, Kazahstan, Kuvajt, Latvija, Liban, Lihtejnštajn, Libija, Litvanija, Luksemburg, Makedonija, Malezija, Mauritanija, Moldavija, Maroko, Holandija, Novi Zeland, Niger, Norveška, Oman, Pakistan, Peru, Filipini, Poljska, Katar, Rusija i Saudijska Arabija.

Te 1992. najviše zemalja priznalo je BiH, među njima su bile i: Singapur, Slovačka, Slovenija, Španija, Šri Lanka, Sudan, Švedska, Švicarska, Tajland, Tunis, Turska, Ujedinjeni Emirati, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države i Venecuela.

Bosnu i Hercegovinu 1993. priznale su: Češka Republika, Kazahstan, Mongolija, Nigerija i Senegal, 1994. godine: Jemen, Sirija, Mali, Čad, Komori i Brunej, a 1995.,  posljednje ratne godine, to su uradile: Zelenortska Republika, Kina, Kosta Rika, Obala Slonovače, Gvineja-Bisau, Južna Koreja, Crna Gora, Nambija, Portugal, Srbija, Južna Afrika, Ukrajina, Urugvaj i Zambija.

Prve godine mira nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, 1996.  BiH su priznale: Andora, Belize, Kongo, Eritreja, Gambija, Japan, Sjeverna Koreja, Laos, Gvineja, Mozambik, Rumunija, San Marino, Uzbekistan, Vijetnam, Turkmenistan i Tadžikistan.

Godine 1997. BiH su kao samostalnu i nezavisnu državu priznale: Armenija, Bolivija, Izrael, Maldivi i Malta, 1998.  to su učinile: Ekvador i Gruzija, 1999. BiH je priznala Angola, a 2000.  Kipar i Nepal, dok su 2001. godine BiH priznali: Meksiko, Sveti Toma i Princip i Salomonski Otoci, 2003. godine i Kambodža.

Od 2004. do 2010. BiH su priznale: Panama, Afganistan, Istočni Timur, Etiopija, Irak, Bocvana, Kenija, Benin, Burundi, Kamerun, Džibuti, Dominikanska Republika, Gvatemala, Nikaragva, Paragvaj, Sveti Vincent i Grenadini, Samoa, Mauricijus, Svazi, Ekvatorijalna Gvineja, Fidži, Haiti, Honduras, Liberija, Surinam i Uganda.

Od 2011. do danas BiH su priznale još i: Antigva i Barbuda, Malavi, Mijanmar, Republika Kongo, Trinidad i Tobago, Tuvalu, Zimbabve, Gana, Gvajana, Ruanda, Sveta Lucija, Dominika, Sejšeli, dok je posljednja BiH priznala Sierra Leone i to 2015. godine.

Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH Feni je potvrđeno da BiH nije uspostavila diplomatske odnose s 20 zemalja od 193 zemlje članice Ujedinjenih naroda, što uključuje Palestinu i Svetu Stolicu koji imaju status članice bez prava glasa.

Radi se o zemljama s kojima BiH nije razmijenila priznanja, te konsekventno ni uspostavila diplomatske odnose. No, s njima po potrebi diplomatski sarađuje i u toku je procedura za uspostavljanje diplomatskih odnosa i međusobno priznanje.

Ministarstvo vanjskih poslova 2008., u skladu s odlukom Predsjedništva BiH, pokrenulo je  proceduru uspostave odnosa sa svim preostalim zemljama članicama UN-a (44 u tom trenutku). Pozitivno su odgovorile 24 zemlje i s njima su razmjenom nota uspostavljeni diplomatski odnosi.

Preostalih 20 se nisu očitovale, budući da se uglavnom radi o dalekim i malim otočkim državama slabih administrativnih kapaciteta, ali je naknadno ponovno pokrenuta procedura i prema ovim državama te se očekuje da će BiH uskoro imati diplomatske odnose i sa svim državama članicama Ujedinjenih nacija.

Načelnik Kancelarije za odnose s javnošću Ministarstva inostranih poslova BiH ministar-savjetnik Nebojša Regoje u razgovoru za Fenu pojasnio je da od zemalja koje nisu punopravne članice UN-a BiH ima uspostavljene diplomatske odnose s Vatikanom, Palestinom i Malteškim Redom.

– S Kukovim Ostrvima BiH ima uspostavljene diplomatske odnose, ali ih nije priznala kao nezavisnu zemlju, niti su oni od BiH to tražili. Nijednu drugu državu koja pretendira na priznanje međunarodne zajednice nismo priznali, niti s njom imamo uspostavljene diplomatske odnose – dodao je Regoje.

Ipak, ocijenio je da nije toliko važno s koliko zemalja BiH ima uspostavljene diplomatske odnose, nego koliko ima kapaciteta da te odnose održava za dobrobit BiH i u interesu njenih naroda i građana.

– Nažalost, Ministarstvo u ovom trenutku nema potrebne normativne, kadrovske i finansijske kapacitete da održava efikasne diplomatske odnose sa svim zemljama članicama UN-a, te u našem dosadašnjem djelovanju pokušavamo prvo stvoriti suštinske pretpostavke – istaknuo je.

Stalna Misija Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku vodi aktivnosti na uspostavi diplomatskih odnosa s preostalih 20 država, a procedure su započete s Tanzanijom od 2006.

Od 2008.  procedure su počele s: Bahamima, Barbadosom, Butanom, Grenadom, Madagaskarom, Maršalskim Ostrvima, Mikronezijom od, Nauruom, Palauom, Papua Novom Gvinejom, Svetim Kitsom i Nevisom, Togom, Tongom, Vanuatuom i Lesotom.

U narednim godinama počele su aktivnosti pregovora s Kiribatima, Centralnom Afričkom Republikom, Somalijom i Južnim Sudanom.

Kada su u pitanju članstva BiH u međunarodnim organizacijama ili djelovanje kao zemlje posmatrača BiH je ili punopravna članica ili djeluje kao pridružena članica u 90 međunarodnih organizacija iz različitih oblasti.

Od njih 90 u pet međunarodnih organizacija djeluje kao pridruženi član ili posmatrač i to u Pokretu nesvrstanih zemalja (NAM) i Organizaciji islamske saradnje od 1994. godine, u Afričkoj uniji od 2009., Međunarodnoj organizaciji Frankofonije (OIF) od 2010.  te Međunarodnom birou za utege i mjere (BIPM) od 2011. godine.

U 2002.  započeli su i pregovori za pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO),  Bosna i Hercegovina još nije članica, a 2009.  započeli su i pregovori za pristupanje Svjerenoatlantskom savezu (NATO), BiH također još nije članica.

Bosna i Hercegovina prije 25 godina postala je članica Ujedinjenih nacija (UN), Međunarodne organizacije za migracije (IOM), Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU), Dječijeg fonda Ujedinjenih nacija (UNICEF), UN-ove agencije za izbjeglice (UNHCR) te Organizacije UN-a za industrijski razvoj (UNIDO).

Također, od 1992. BiH je članica Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Svjetske organizacija za zdravlje životinja (OIE), Centralnoevropske inicijative (CEI) i Međunarodnog monetarnog fonda (IMF-MMF).

Od 1993.  članica je Organizacije UN-a za prehranu i poljoprivredu (UNFAO), Međunarodne organizacije rada (ILO), Organizacije UN-a za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO), Svjetske poštanske unije (UPU), Svjetske turističke organizacije (WTO), Međunarodne pomorske organizacije (IMO) te Evropske zajednice javnih emitera (EBU), Svjetske banke i Međunarodne banka za obnovu i razvoj (IBRD).

Još ratom zahvaćena BiH 1994. postala je članica Svjetske meteorološke organizacije (WMO), Evropske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT) i Međunarodne organizacije za civilnu zaštitu (ICDO), a 1995. Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Nakon rata, 1996. godine BiH je postala članica Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO), Međuparlamentarne unije (IPU), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Međuvladine organizacije za međunarodni željeznički saobraćaj (OTIF).

Godine 1997. postala je članica Međunarodne organizacije za standarde (ISO), Međunarodnog komiteta za elektrotehniku (IEC), Evropskog telekomunikacijskog instituta za standarde (ETSI) te Organizacije za zabranu hemijskog oružja (OPCW).

Od 1998. do 2000. godine BiH je postala članica Međunarodne organizacije za mobilne satelite (IMSO), Međunarodne organizacije za satelitsku komunikaciju (ITSO), Međunarodne organizacije za civilnu avijaciju (ICAO), Međunarodnog centra za zaštitu i restauraciju spomenika kulturne baštine (ICCROM), Jadransko-jonske inicijative (AII) i Centara za sigurnosnu saradnju (RACVIAC).

Do 2002. priključila se još i Međunarodnoj organizaciji vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI), Međunarodnoj federaciji društava crvenog križa i crvenog polumjeseca (IFRC), Procesu saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP), Vijeću Evrope (VE), Venecijanskoj komisiji Vijeća Evrope te Međunarodnom krivičnom sudu (ICC), Svjetskoj asocijaciji za promociju investicija (WAIFA) i Savskoj komisiji.

Godine 2003. Bosna i Hercegovina postala je članica Razvojne banke Vijeća Evrope (CEB), Regionalne inicijative za migracije, azil i raseljene osobe (MARRI), Regionalne antikorupcijske inicijative (RAI), a 2004. Udruženja izbornih zvaničnika centralne i istočne Evrope (ACEEEO) te Foruma slavenskih kultura (FSC).

Do 2007. postala je članica Međunarodnog centara za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (ICGEB), Svjetske asocijacije javnih službi za zapošljavanje (WAPES), Međunarodne organizacije za zakonsko mjeriteljstvo (OIML), Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) i Energetske zajednice.

U 2007. priključila se Evropskom udruženju nacionalnih mjeriteljskih instituta (EURAMET), Unutarevropskoj organizaciji poreznih uprava (IOTA), Vijeću za regionalnu saradnju (RCC), Međunarodnom vojnom komitetu za sport (CISM) i Sporazumu o slobodnoj trgovini centralne Evrope (CEFTA).

Od 2008. do 2010. postala je članica Međunarodnog biroa za izložbe (BIE), Svjetske carinske organizacije (WCO), Unije za Mediteran, Američko-jadranske povelje (A5), Evropskog komiteta za standardizaciju (CEN), Afričke unije i Svjetske agencije za antidoping (WADA).

Godine 2010. BiH se priključila i Međunarodnoj organizaciji za vino i vinovu lozu (OIV), Međunarodnom udruženju ureda za testiranje (IAAO), Evropskoj saradnji u zakonskom mjeriteljstvu (WELMEC), Evropskoj asocijaciji za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA) te Međunarodnom vijeću za arhive (ICA).

U 2011. BiH se pridružila Centru za provođenje zakona u jugoistočnoj Evropi (SELEC), u 2013. Evropskoj mreži nacionalnih institucija za zaštitu ljudskih prava (ENNHRI), Međunarodnoj organizaciji za akreditaciju labaratorija (ILAC) i Evropskom registru za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju (EQAR).

Od 2014. do danas priključila se i Međunarodnoj zaštiti morskog dna (ISA), Fondu zemalja zapadnog Balkana (WBF), Međunarodnom centru za promociju kompanija (ICPE), Regionalnom centru za saradnju mladih zapadnog Balkana (RYCO), Međunarodnoj alijansi za sjećanje na holokaust (IHRA), a ove godine i organizaciji nazvanoj Sjever-jug centar.

radiosarajevo.ba / OD

Komentari

komentara