Zbog SAA povećan uvoz mlijeka, mesa i prerađevina

15
U prvih šest mjeseci ove godine došlo je do povećanja uvoza u gotovo svim sektorima privrede, podaci su Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH. U strukturi vanjskotrgovinske razmjene, analiziranoj prema sektorskoj strukturi privrede, primjetno je povećanje uvoza u agroindustrijskom sektoru.

Rast uvoza i izvoza

– Agroindustrijski sektor ostvario je rast izvoza u odnosu na prošlu godinu od 17,43 posto i rast uvoza od 8,65 posto. S obzirom na osjetljivost proizvoda agroindustrije u vezi sa stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) s EU, zanimljivo je da je izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u zemlje EU, u odnosu na isti period prethodne godine, povećan za oko 5,79 miliona KM, ribe za 3,91 milion KM, vina za 160.000 KM – navodi se u izvještaju VTKBiH.

Dodaje se da je iz podataka vidljivo da je s primjenom adaptiranog SAA uočljivo povećanje uvoza mlijeka, mesa i njegovih prerađevina.

– Kako je i predviđeno, ove dvije industrije su najkritičnije tačke te se indikatori trebaju nastaviti pratiti da bi se na vrijeme isplanirao sistem zaštitnih mjera koji će smanjiti negativan utjecaj primjene SAA na ove industrije – ističu iz VTKBiH.

Napominju da, generalno, pred poljoprivredom u BiH i u predstojećem periodu kao prioritet ostaje potreba kreiranja agrarne politike i uvođenja instrumenata koji će omogućiti dinamičko restrukturiranje poljoprivrednog sektora.

VTK ističe da bi se u narednom srednjoročnom razdoblju izvoz morao udvostručiti ako želimo oporavak ekonomije te konkurentnost na zahtjevnom EU tržištu. Temeljni je zadatak, zaključeno je, osigurati uvjete za tržišnu utakmicu. U tome država mora preuzeti značajniju, veću ulogu.

Negativni efekti

Direktor sarajevske mljekare “Milkos” Adin Fakić za “Avaz” je kazao da poljoprivrednici nisu očekivali značajne efekte na tržištu u BiH u prvoj godini, s obzirom na to da je primjena SAA počela 1. februara ove godine.

– Međutim, u naredne dvije godine primjene očekujemo brojne negativne posljedice, kako za proizvodnju tako i za prerađivače. Dovoljno govori podatak da je u Hrvatskoj za pet godina povećan uvoz mlijeka 281 posto. Lako je zaključiti šta nas čeka. Mljekari u Hrvatskoj ističu da ovakvi trendovi ugrožavaju opstanak mljekarstva u Hrvatskoj – pojasnio je Fakić.

Dodao je da treba napomenuti da je Hrvatska prije ulaska u EU imala budžet za poljoprivredu od oko milijardu KM, a u BiH je budžet oko 130 miliona KM.

– Ako uporedimo ova dva iznosa, jasno se vidi kakva je budućnost bh. poljoprivrede. Hrvatska je 2012. godine proizvodila 600 miliona litara mlijeka, a danas proizvodi oko 490 miliona litara. BiH je dobila dozvolu za izvoz na tržište EU, ali nismo konkurentni s evropskim kompanijama, koje plasiraju na tržište veoma jeftino mlijeko. S druge strane, mlijeko iz Mađarske, Češke, Poljske i drugih država uzelo je primat nad hrvatskim mlijekom. Kad vidim šta se dešava u susjednoj državi, ne možemo biti lažno optimistični i reći da će sve biti uredu – naglasio je Fakić.

Potrebno je učiniti pet stvari

– Prije svega, mora se povećati budžet za poljoprivredu, treba omogućiti da bh. poljoprivrednici dobiju bespovratna sredstva EU koja se zbog politike gube svake godine. Zatim, neophodno je uvođenje plavog dizela. Naročito je bitno uvođenje posebne porezne politike za poljoprivredne proizvođače u BiH. Kao posljednje, nužno je osigurati povoljne kredite za poljoprivrednike kod domaćih banaka, čija kamatna stopa ne smije prelaziti 2 posto – smatra Fakić.

(Vijesti.ba / Avaz)

Komentari

komentara