Zašto su neki od nas ljevoruki, a neki desnoruki
Na svijetu postoji oko 10 odsto populacije kojoj je lijeva strana tijela dominantnija, pokazuju istraživanja koja su obuhvatila dva miliona ljudi.
Najnovija studija je pokazala da sklonost korištenja jedne dominantne ruke nije povezano s mozgom ili neurološkim razvojem.
Hoćemo li biti ljevoruki ili desnoruki zavisi od bioloških faktora određenih prije našeg rođenja. Jedna od deset osoba je ljevoruka.
“Naši podaci ukazuju na kičmu, a ne na mozak”, stoji u izvještaju tima istraživača iz Njemačke, Holandije i Južne Afrike, na čelu sa biofizičarima sa Univerziteta Rur Bohum.
Ljevorukost potiče iz kičme, ne iz mozga
Oni su pažljivo nadzirali ekspresiju gena unutar kičme koja se razvija u fetusu u materici između osme i dvanaeste nedjelje trudnoće.
Pretpostavka je da aktivnost gena u mozgu, u zavisnosti od toga koja hemisfera pokazuje najviše aktivnosti, određuje da li će neko biti desnoruk ili ljevoruk.
Naučnici su svoja istraživanja usmjerili na dijelove kičme odgovorne za prenos električnih impulsa na ruke i noge, a ta asimetrija određuje da li osoba piše desnom ili lijevom rukom.
Iako još nije jasno šta bi spoljni faktori, koji to prouzrokuju mogli da budu, moguće je da oni mijenjaju način rada enzima kod djeteta u razvoju, što zauzvrat mijenja način na koji njihovi geni mogu da se izraze.
To utiče na asimetriju genske aktivnosti prisutne u kičmi.
Pored dominantne lijeve, odnosno desne ruke ili noge, postoje i dominantno uho i dominantno oko.
Statistika kaže da od svih ljudi na svijetu ljevorukih ima čak 40 odsto, a ljevookih 30 odsto.
Pored ljevorukih i desnorukih postoje ljudi koji mogu istovremeno da upotrebljavaju obje ruke za različite zadatke – ambideksteri. Ovu sposobnost ima jedna osoba u sto ispitanih.
Među ljudima koji koriste lijevu i desnu ruku najmanje je sportista. Vjeruje se da je obje ruke podjednako koristio Leonardo da Vinči.
Radio Bet / Izvor: Nezavisne novine