Novi trendovi diktiraju budućnost? Mladi u BiH između fakulteta, freelancinga i zanatskih zanimanja
Nekada su fakulteti bili zlatna karta za siguran posao, međutim, kako se čini, mladi danas sve češće biraju drugačije puteve.
Online poslovi, freelancing, digitalne platforme – sve su to opcije koje mnogima danas djeluju brže, isplativije i fleksibilnije od višegodišnjeg studiranja.
Posljedice tih promjena itekako se osjete na brojnim Univerzitetima, a tako i na Univerzitetu u Tuzli, gdje je broj upisanih studenata posljednjih godina drastično manji u odnosu na period od prije pet ili više godina, posebno kada su u pitanju društvene i humanističke nauke.
“Niko nema čarobni štapić da trend izmijeni preko noći”
Sead Nazibegović, dekan Filozofskog fakulteta navodi kako broj studenata svake godine jeste sve manji, te da “ne treba bježati od činjenice da veći broj odsjeka ovog fakulteta ima minimalan broj studenata”.
“S te strane stanje je prilično zabrinjavajuće. Takvo stanje sam zatekao prilikom preuzimanja funkcije dekana Filozofskog fakulteta. Niko nema čarobni štapić da promijeni taj trend preko noći”, navodi Nazibegović.
Kazao je kako je zajedno sa saradnicima analizirao gdje su slabe tačke, te na koji način se može povećati broj potencijalnih studenata.
Kako ističe naš sagovornik, postalo je kao javna tajna da u školama sve više nedostaje profesora bosanskog jezika i književnosti, historije, matematike, fizike, te odgajatelja i učitelja.
“To je šansa za profile nastavnika koje mi obrazujemo. Pored toga, Filozofski fakultet i naši studijski programi u kojima dominira sticanje kompetencija koje dovode do razvijanja kritičkog mišljenja jedina su realna mogućnost u savladavanju dominacije umjetne inteligencije”, ističe.
Navodi da su brojna zanimanja na kojima je danas upisan minimalan broj studenata, zasigurno zanimanja budućnosti koja neće moći zamijeniti napredna tehnologija ni vještačka inteligencija.
Međutim, realnost pokazuje da interesovanje za ovakva zanimanja manjka.
I dok profesori i stručnjaci upozoravaju na zabrinjavajući pad interesovanja za društvene i humanističke nauke, iz Ministarstva obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona poručuju da se ipak bilježe određeni pozitivni pomaci.
“Pad broja studenata na univerzitetima prisutan je ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u širem regionalnom kontekstu”, navodi Ahmed Omerović, ministar obrazovanja i nauke TK za Tuzlanski.ba te dodaje kako je jedan od ključnih uzroka demografski pad.
“Iako ni Tuzlanski kanton nije izuzet od tih trendova, ipak moramo naglasiti da je kod nas pad broja stanovnika nešto blaži”, kazao je.
Ministar obrazovanja i nauke TK, Ahmed Omerović
On ističe da je ove akademske godine upisano 200 studenata više nego prethodne, što, prema njegovim riječima, nije slučajnost, već rezultat konkretnih mjera poput izjednačavanja troškova studija za samofinansirajuće i redovne studente.
Navodi i kako je izgradnja Kampusa Univerziteta u Tuzli strateški potez koji treba unaprijediti kvalitet obrazovanja i učiniti Univerzitet privlačnijim za buduće studente.
Moderni, funkcionalni i objedinjeni prostori fakulteta ključni su preduslovi za unapređenje kvaliteta studiranja i jačanje konkurentnosti univerziteta – smatra ministar, uz napomenu da trenutna raspršenost fakulteta otežava integraciju i ne ostavlja najbolji utisak na buduće studente.
Društvo bez humanistike: Gdje nestaje smisao?
Profesorica na odsjeku za Žurnalistiku Amela Delić Aščić za Tuzlanski.ba navodi da bi se o razlozima za sve manji upis studenata na društvene i humanističke nauke moglo napisati više naučnih studija i knjiga.
“Društvo prije svega treba da propita temelje svoje društvenosti i humanosti, da analizira smisao svojih materijalističkih ciljeva, da procijeni ili bar pokuša procijeniti kuda ide svijet u kojem ljudi misle da ne treba istraživati dobro i zlo, etično i neetično, prirodu i smjer međuljudskih i intrapersonalnih odnosa”, navodi naša sagovornica.
Amela Delić Aščić
Mišljenja je da, ako se čovjek svede na materiju, posao na zaradu, onda ne čudi činjenica da se mladi ljudi ne možete lako zainteresovati za oblasti koje se prije svega bave pitanjima uma, razuma, duše i drugih neopipljivih, ali ključnih životnih tema.
Navodi da joj je u početku bilo neobično što se tiče broja studenata koji jeste mali, kao i polupraznih učionica.
“Poredila sam današnji broj studenata sa brojem kakav je bio tokom mog studija i to mi je stvaralo neku vrstu tjeskobe. Trenutno, gledam da dam svoj maksimum za studente koje imamo i za koje sada zaista imam vremena da im se individualno posvetim. Nadam se da će ih u budućnosti ipak biti više, ali mi ne predstavlja poteškoću da radim s ovim brojem studenata”, kaže ona.
Dekan Nazibegović je mišljenja da uvijek može biti unapređenja.
Smatra da je bitno baviti se strategijama za kreiranje relevantnih i fleksibilnih studijskih programa usklađenih s potrebama savremenog društva i tržišta rada, te da je važno razviti i zadržati visokokvalificirane kadrove u akademskoj zajednici.
Promjene na tržištu rada, uzrokovane razvojem digitalnih tehnologija, dodatno su uticale na odluke mladih prilikom izbora karijere. Uz sve manji broj upisa na fakultete, naročito na društvene i humanističke nauke, primjetan je porast interesovanja za takozvane digitalne profesije koje omogućavaju rad s bilo kojeg mjesta na svijetu.
Online poslovi: Više slobode, ali i više odgovornosti
Dr. sc. Anida Zahirović Suhonjić navodi kako mladi danas sve češće biraju online poslove, naročito u oblastima kao što su programiranje, dizajn, digitalni marketing i kreiranje sadržaja.
Prema njenim riječima, razvoj tehnologije i pristup globalnom tržištu rada značajno su olakšali ovaj prelazak na digitalnu ekonomiju.
“Iako ovakvi poslovi donose brojne prednosti, važno je imati na umu i izazove koji dolaze uz njih – poput pravne i regulatorne neuređenosti, potrebe za visokim stepenom samodiscipline, kontinuiranog učenja i manjka socijalne interakcije. No, uz dobru organizaciju i jasan cilj, ove prepreke se mogu uspješno savladati”, kaže Zahirović Suhonjić.
Dodaje kako su najtraženije oblasti na internetu upravo one koje nude širok spektar mogućnosti za rad na daljinu – od IT sektora i web dizajna, do pisanja, SEO optimizacije i tehničke podrške.
Pored toga, sve je više mladih koji se okreću e-trgovini i stvaranju sadržaja na društvenim mrežama.
“Mladi su najčešće motivisani fleksibilnošću radnog vremena, mogućnošću rada od kuće, kao i potencijalno većom zaradom nego što im to nude tradicionalni poslovi u lokalnom okruženju”, objašnjava ona.
Također, napominje da je mnogima važno da imaju slobodu izbora projekata i da sami upravljaju svojim vremenom.
Na pitanje da li je ovakav oblik rada samo prolazni trend, dr. Zahirović Suhonjić odgovara da online poslovi nisu prolazna pojava, već su postali i ostat će ključna tačka transformacije savremenog tržišta rada.
“Digitalna transformacija nije više budućnost – ona je već sadašnjost koja se iz dana u dan sve više razvija i oblikuje naš način rada i života”, zaključuje naša sagovornica.
Koji su dublji uzroci koji se kriju iza manjeg broja studenata?
Osim promjena koje je donio digitalni svijet, pad interesovanja za visoko obrazovanje u BiH ima i dublje demografske i društvene uzroke.
Sociologinja i profesorica Smiljana Vovna ukazuje kako je sve manji broj upisanih studenata posljedica generacijskog pada broja djece još u srednjoškolskom obrazovanju, što je direktno povezano s višegodišnjim iseljavanjem stanovništva.
“Generacije koje danas dolaze na prag fakulteta već su u startu brojnije pogođene iseljavanjem čitavih porodica iz BiH. Nekada su iz zemlje odlazili samo pojedinci, najčešće muškarci, koji su se potom vraćali. Danas, međutim, sve češće odlaze cijele porodice s djecom, koja više nikada ne postanu dio našeg obrazovnog sistema”, ističe Vovna za Tuzlanski.ba.
Pored toga, ona upozorava da se sve češće srećemo sa sve manjim porodicama, pa čak i parovima koji se odlučuju za život bez djece, što dodatno pogoršava demografsku sliku.
Sve češći izbor zanatskih zanimanja
Ovakvi trendovi se reflektuju i na broj upisanih učenika u osnovne i srednje škole, a zatim u konačnici i na fakultete.
Pored online poslova i fakultetskog obrazovanja, primjetan je i porast interesovanja za praktična i zanatska zanimanja koja omogućavaju brži ulazak na tržište rada.
Tako je ove godine i Vlada TK izmijenila i dopunila Plan upisa učenika u prvi razred srednjih škola Tuzlanskog kantona za školsku 2025/2026. godinu, kako bi odgovorila na zahtjev Mješovite srednje škola Tuzla.
Naime, izmjenom se umjesto jednog, a prema iskazanom interesu planira upis dva odjeljenja za zanimanje kozmetički tehničar, te četiri, umjesto ranije planirana tri odjeljenja za zanimanje frizer.
S druge strane, zbog nedostatka interesa, škola je predložila brisanje zanimanja krojač iz plana upisa, s obzirom na to da se za to zanimanje nije prijavio nijedan učenik.
Ovaj trend pokazuje da mladi sve češće traže balans između praktičnog znanja, zarade i fleksibilnosti, te da se obrazovni sistem mora prilagoditi potrebama tržišta rada, ali i interesima novih generacija koje ne prate više ustaljene obrasce karijernog razvoja.
Gubitak povjerenja
Međutim, prema riječima sociologinje, brojke su samo jedan aspekt problema – drugi je gubitak povjerenja u akademske institucije.
“Univerziteti moraju vratiti izgubljeni autoritet nauke. Potrebno je da predavanja drže stručnjaci s dokazanim akademskim integritetom, a ne pojedinci sa sumnjivim diplomama i neprepoznatim akademskim zvanjima. Samo tako možemo ponovo zainteresovati mlade za nauku i studiranje”, smatra naša sagovornica.
Mišljenja je da bi kreiranje fleksibilnijih i tržišno orijentisanih studijskih programa svakako moglo doprinijeti revitalizaciji univerziteta, ali upozorava da je to dvosjekli mač.
“Možemo mi modernizirati programe, ali ako nemamo kadar koji je sposoban pratiti tehnološki napredak i savremene trendove, sve ostaje mrtvo slovo na papiru. Nužno je ulagati u kontinuiranu edukaciju univerzitetskih profesora, uključujući školovanja i usavršavanja u inostranstvu”, kaže.
Time se, kako zaključuje, ne bi samo pratile promjene na tržištu rada, već bi se vraćao dignitet profesije, a time i motivacija mladih da se ponovo odluče za akademski put.
Kontinuiran interes za medicinu
S druge strane Medicinski fakultet iz godine u godinu broji sve veći broj studenata, a interesovanje kontinuirano raste.
Dekanesa Medicinskog fakulteta u Tuzli Selmira Brkić navodi kako je interesovanje za studij na ovom fakultetu na izuzetno zadovoljavajućem nivou.
Danas na Medicinskom fakultetu u Tuzli studira oko 2600 studenata, na sva tri ciklusa studija.
Kazala je i kako menadžment kontinuirano poduzima aktivnosti kako bi se poboljšala opremljenost laboratorija i učionica, koje su neophodne za obavljanje praktičnih vježbi.
“U proteklom periodu nabavljena je savremena oprema i učila za predmete bazičnih medicinskih nauka koja su znatno poboljšala kvalitetu teoretske i naročito praktične nastave”, kazala je.
Obrazovanje i diploma ili funkcionalne opcije
Mladi u BiH nalaze se pred sve složenijim izborima – da li studirati, raditi online ili izabrati praktično zanimanje koje brzo donosi zaradu. Umjesto da biraju između “visokog” i “nižeg” obrazovanja, oni biraju ono što ima smisla, funkciju i perspektivu u njihovom životu.
Ono što se nekada smatralo “zlatnim putem” više nije jedini smjer. Znanje se danas stiče na različite načine, a uspjeh se ne mjeri samo diplomom, već i sposobnošću prilagođavanja, stalnog učenja i pronalaženja svrhe u onome što se radi.
Ipak, bez obzira na trendove i nove forme rada, znanje ostaje temelj na kojem se gradi svaka ozbiljna karijera – i na njemu treba insistirati.
Zbog toga je ključno da se obrazovni sistem, tržište rada, ali i društvo u cjelini, prilagode novim okolnostima, te mladima ponude stvarne, funkcionalne opcije koje će ih zadržati u ovoj zemlji – bilo da se odluče za univerzitet, freelancing ili zanatski posao.
Radio Bet / Izvor: Tuzlanski.ba