Bašigovci skrivaju historijsko bogatstvo: Obnovom bosanske kuće počinje nova turistička priča
Bašigovci nadomak Živinica kriju jedinstveno bogatstvo, odnosno prirodni ambijent Rajskog jezera i nekropolu srednjovjekovnih stećaka. Rekonstrukcija bosanske kuće na ovom lokalitetu otvara priliku da zapušteni historijsko-turistički kompleks ponovo dobije značaj.
Potpisivanjem ugovora o renoviranju i adaptaciji bosanske kuće na lokalitetu Rajskog jezera u Bašigovcima, nadležni u Živinicama započinju novi korak u oživljavanju jednog od najznačajnijih, ali godinama zapostavljenih turističko-historijskih lokaliteta na ovom području.
Projekat, koji Gradska uprava realizuje, ima za cilj da obnovi autentični ambijent bosanske tradicije, ali i da cijeli prostor oko Rajskog jezera i nekropole stećaka ponovo pozicionira kao vrijedan kulturno-turistički kompleks.
Kako je rečeno, bosanska kuća, smještena u prirodnom ambijentu Rajskog jezera, nakon rekonstrukcije trebala bi postati prostor koji na autentičan način predstavlja tradicionalnu arhitekturu, način života i kulturno naslijeđe ovoga kraja.
Planirano je da objekat služi kao mjesto susreta kulture, turizma i edukacije, ali i kao dodatni sadržaj koji će obogatiti turističku ponudu Živinica. Iz Turističke zajednice ističu da je riječ o važnom projektu koji povezuje prirodne ljepote, kulturnu baštinu i turistički potencijal.
“Ulaganja poput ovog pokazuju opredijeljenost Grada da razvija održivi turizam i stvara nove vrijednosti na korist lokalne zajednice. Bosanska kuća će doprinijeti promociji Rajskog jezera i Bašigovaca kao prepoznatljive turističke destinacije”, navode iz Turističke zajednice.
Rajsko jezero u Bašigovcima, nastalo eksploatacijom drvenog uglja na nekadašnjem površinskom kopu, danas predstavlja jedno od najljepših izletišta nadomak Živinica. Međutim, uprkos prirodnim ljepotama i značajnim historijskim sadržajima u neposrednoj blizini, ovaj prostor je godinama bio nedovoljno valorizovan i često zapušten.
Posebnu vrijednost lokaliteta predstavlja nekropola srednjovjekovnih stećaka koja se nalazi u blizini jezera. Iako danas privlači pažnju turista, historičara i arheologa, sudbina ovih spomenika kroz decenije svjedoči o dugogodišnjem nemaru prema kulturnom naslijeđu.
Današnja nekropola formirana je 2012. godine kada je ukupno 29 stećaka dislocirano sa dvije ranije lokacije, odnosno nekropole Mramorje II u Topličkom polju te prostora uz magistralni put Živinice – Banovići u naselju Višća.
Premještanje je izvršeno kako bi se spomenici zaštitili od daljnjeg propadanja, jer su tokom prethodnih godina više puta pomjerani, oštećivani pa čak i bacani u korito rijeke Oskove.
Na nekropoli se danas nalazi 12 stećaka u obliku sljemenjaka, sedam sanduka, sedam stupova te tri primjerka neutvrđenog oblika. Većina ih je izrađena od krečnjaka, dok je jedan primjerak izrađen od pješčara.
Stećci koji se danas nalaze u Bašigovcima datiraju iz perioda razvijenog srednjeg vijeka, okvirno od polovine 12. do polovine 16. stoljeća, odnosno iz vremena srednjovjekovne bosanske države.
Ovi nadgrobni spomenici predstavljaju jedan od najznačajnijih ostataka materijalne kulture tog perioda, a njihova specifičnost ogleda se u jedinstvenom stilu i rasprostranjenosti karakterističnoj upravo za područje Bosne i Hercegovine.
Posebnu pažnju istraživača privlače rijetki reljefni ukrasi na pojedinim stećcima. Jedan od zanimljivijih primjeraka sadrži bordure između kojih je prikazan polumjesec, dok se na drugom nalazi stilizovani reljef konjanika, motiv koji se na stećcima obično povezuje s pripadnicima srednjovjekovne vlastele.
Pretpostavlja se da je osoba kojoj je stećak posvećen bila lokalni feudalac koji je učestvovao u aktivnostima poput lova ili viteških turnira, što dodatno svjedoči o društvenoj strukturi i životu na ovom području u srednjem vijeku.
Na području Živinica evidentirano je gotovo 30 nekropola stećaka, što ovaj prostor čini jednim od značajnijih lokaliteta srednjovjekovne baštine u sjeveroistočnoj Bosni. Nekropola u Bašigovcima danas je među najposjećenijima i često služi kao mjesto održavanja historijskih časova, turističkih obilazaka i edukativnih aktivnosti.
Upravo zbog toga rekonstrukcija bosanske kuće dobija dodatni značaj. Obnova ovog objekta može postati ključni korak u stvaranju funkcionalnog historijsko-turističkog kompleksa koji će povezati prirodne ljepote Rajskog jezera s kulturnim naslijeđem srednjovjekovne Bosne.
Stručnjaci ističu da je očuvanje i prezentacija stećaka od izuzetnog značaja, jer oni svojim ukrasima i simbolikom svjedoče o kulturi, umjetnosti i duhovnom životu ljudi koji su na ovim prostorima živjeli prije nekoliko stoljeća. Upravo zbog svoje jedinstvenosti stećci su uvršteni i na UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine.
Obnova bosanske kuće mogla bi predstavljati početak šire revitalizacije cijelog prostora oko Rajskog jezera. Povezivanjem prirodnih ljepota, srednjovjekovne nekropole i tradicionalne arhitekture otvara se mogućnost stvaranja jedinstvene turističke destinacije koja bi mogla privući posjetioce iz cijele Bosne i Hercegovine, ali i inozemstva.
Istovremeno, ovaj projekat podsjeća i na potrebu odgovornijeg odnosa prema kulturno-historijskom naslijeđu. Nekropola stećaka u Bašigovcima, kao i brojni slični lokaliteti širom zemlje, godinama su bili izloženi oštećenjima upravo zbog nedostatka svijesti o njihovoj vrijednosti.
Zbog toga rekonstrukcija bosanske kuće više od običnog infrastrukturnog projekta jer ona predstavlja priliku da se zapušteni prostor pretvori u mjesto koje će istovremeno čuvati historiju i stvarati novu turističku i kulturnu vrijednost za buduće generacije.
IZVOR:Klix.ba