menu Naslovna chevron_right
Lifestyle

Bezdimni nikotinski proizvodi mogu ubrzati kraj epidemije pušenja

Urednik | 5. Maja 2026.

Neophodne su nove, efikasnije strategije koje mogu ubrzati pad stope pušenja.

Bivši visoki zvaničnici Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) predlažu postavljanje globalnog cilja “bez dima do 2040”, koji bi se ostvario kombinovanjem tradicionalnih mjera s regulisanim bezdimnim alternativama.

Neophodne su nove, efikasnije strategije koje mogu ubrzati pad stope pušenja, upozoravaju u autorskom tekstu za Nature Health Robert Beaglehole, Ruth Bonita i Tiki Pang, bivši visoki zvaničnici Svjetske zdravstvene organizacije.

Trenutne mjere kontrole duhana vjerovatno neće omogućiti smanjenje stope pušenja tempom potrebnim za ostvarenje globalnih ciljeva u oblasti nezaraznih bolesti, smatraju ovi eksperti s dugogodišnjim iskustvom i kredibilitetom u oblasti globalnog javnog zdravlja i kontrole duhana. Tokom svojih karijera bili su direktno uključeni u oblikovanje međunarodnih zdravstvenih politika i inicijativa, uključujući oblasti prevencije nezaraznih bolesti i kontrole duhana. Kao kredibilni i nezavisni istraživači, njihov stav ima posebnu težinu u aktuelnim političkim i regulatornim raspravama.

Kako navode u tekstu, napredak postignut kroz Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana (FCTC) počinje da usporava, prenosi Telegraf.

“Primjena FCTC mjera stagnira u mnogim regijama, a politički zamah je oslabio. Ni dobrovoljni cilj SZO o smanjenju upotrebe duhana za 30% do 2025, niti cilj održivog razvoja o smanjenju prerane smrtnosti od nezaraznih bolesti za trećinu do 2030. nisu na dobrom putu.”

Ipak, dodaju, pojavljuje se nova prilika.

“Brza pojava regulisanih bezdimnih nikotinskih proizvoda stvorila je historijsku priliku da se ubrza kraj epidemije pušenja. Ovi proizvodi, poput elektronskih cigareta, nikotinskih vrećica i bezdimnih duhanskih proizvoda eliminiraju proces sagorijevanja, koji je glavni izvor štetnih materija u cigaretama.”

Autori zato predlažu značajnu promjenu pristupa.

“Smatramo da smanjenje štete od duhana treba formalno integrisati u primjenu FCTC-a i predlažemo globalni cilj ‘bez dima 2040’, definisan kao prevalenca svakodnevnog pušenja odraslih ispod 5% do 2040. godine, kao realan, mjerljiv i pravedan cilj.”

Da bi se ovaj cilj ostvario, dodaju, neophodan je kombinovani pristup.

“Postizanje ovog cilja zahtijeva kombinovanje postojećih FCTC mjera sa širim pristupom regulisanim alternativama bez dima. Drugim riječima, tradicionalne mjere poput oporezivanja, zabrane reklamiranja i javnozdravstvenih kampanja trebalo bi dopuniti dostupnošću manje štetnih alternativa za odrasle pušače.”

Iskustva iz prakse pokazuju da je ovakav pristup moguć i djelotvoran.

“Dokazi iz zemalja u kojima su alternative bez dima široko prihvaćene pokazuju da je ovaj cilj ostvariv, uz istovremeno očuvanje snažne zaštite mladih od pušenja i vapinga.”

Kao primjeri navode se Sjedinjene Američke Države, Švedska, Japan i Novi Zeland, gdje je zabilježen ubrzan pad stope pušenja paralelno s većom upotrebom ovih proizvoda među odraslim pušačima.

Međutim, kako dodaju, postoje značajni izazovi u regulativi. Trenutni sistem često nije usklađen sa stvarnim nivoima rizika.

“Cigarete su i dalje široko dostupne, dok se mnoge manje štetne alternative suočavaju sa strožim regulatornim ograničenjima. Ova neusklađenost rizikuje da štiti najopasnije proizvode, dok ograničava pristup sigurnijim zamjenama.”

Zbog toga autori zagovaraju proporcionalan pristup regulaciji.

“Regulatorni okvir zasnovan na riziku preokrenuo bi ovu logiku, prepoznajući različite nivoe rizika među nikotinskim proizvodima i usklađujući regulaciju, oporezivanje i javnu komunikaciju u skladu s tim.”

Kako zaključuju, naučni dokazi i iskustva iz prakse ukazuju da je kraj epidemije pušenja dostižan cilj, ali samo uz spremnost da se postojeće politike unaprijede i prošire. Integracija smanjenja štete od duhana u globalne strategije može predstavljati ključni korak ka značajnom smanjenju broja pušača i spašavanju miliona života u decenijama koje dolaze, prenosi Telegraf.

IZVOR:Tuzlanski.ba

Komentari

komentara

Written by Urednik




  • play_circle_filled

    Radio
    Kiša dobrih nota

play_arrow skip_previous skip_next volume_down
playlist_play