Čelnici Federalnog pravosuđa upozorili da bi usvajanjem zakona izbor vještaka mogao biti pod kontrolom politike
Vlada Federacije BiH predložila je novi Zakon o vještacima u FBiH, zbog kojih su reagirali iz Federalnih pravosudnih institucija te ukazali da ne bi bilo dobro da izbor vještaka bude pod kontrolom politike, to jeste Ministarstva pravde FBiH.
Ova Prijedlog zakona će se naći na dnevnom redu Predstavničkog doma PFBiH u četvrtak 25. septembra.
Prema ovom prijedlogu Ministarstvo pravde će formirati komisiju koja će imenovati i razrješavati sve vještake.
Glavni federalni tužilac Munib Halilović i predsjednica Vrhovnog suda FBiH Vesna Stanković-Ćosović su tim povodom pisali zastupnicima i delegatima u oba doma Parlamenta te ukazali na ovaj problem. Isto pismo je dostavljeno i premijeru Nikšiću te resornom ministru Vedranu Škobiću.
– Nakon uvida u Prijedlog zakona evidentno je da je u članu 15. Prijedloga predviđeno znatno lošije rješenje od rješenja u sada važećem zakonu. Suština izmjene sastoji se u tome da se predloženim rješenjima Komisija za predlaganje liste vještaka i postupanje po primjedbama na rad vještaka stavlja pod potpunu političku kontrolu. Umjesto sadašnjeg rješenja po kojem su članovi određeni nosioci najviše pravosudne funkcije Predsjednik Vrhovnog suda ili sudija kojeg on odredi, glavni federalni tužilac ili tužila kojeg on odredi, koje garantuje stručnost i neovisnost komisije čiji sastav ne ovisi o volji pojedinca iz sfere politike, ma ko on bio,nudi se rješenje po kojoj je personalni sastav Komisije pod potpunom kontrolom resornog ministra, dakle politike.
Kada se uzme u obzir činjenica da je ispravan rad vještaka od odlučne važnosti za kvalitetan i ispravan rad pravosuđa i da njihov nalaz u ogromnom broju sudskih postupaka dominantno generiše sudsku odluku, onda je sasvim jasno da je racio postojećeg rješenja garancija neovinosti navedene komisije,čime se i izbor i rad vještaka oslobađa bilo kakvog političkog ili drugog neprimjerenog uticaja – naglasili su oni.
Dodaju da nasuprot postojećem standardu, predloženo rješenju nudi potpunu kontrolu ministra nad izborom Komisije koja će utvrditi listu vještaka i odlučivati o primjedbama na njihov rad i predlagati sankcije do brisanja sa liste vještaka i to na način da ministar po svom izboru bira jednog sudiju, tužioca, advokata i dva člana iz Ministarstva, od kojih je jedan predsjednik.
– Dakle potpuna politička kontrola izbora i razrješenja članova Komisije, čime se automatski uspostavlja politička kontrola procesa izbora i razriješenja vještaka, pa se time u znatnoj mjeri kompromituje njihova neovisnost i čine se znatno podložnijim raznim vrstama uticaja. Komisija čije imenovanje i razrješenje je u isključivoj volji ministra bez obzira na kredibilitet pojedinca ne može vještacima biti garant neovisnosti i brana od neprimjerenog uticaja na njihov rad. Zagovornici ovakvog rješenja sigurno će kao argument istaći da odluke o prihvatanju vještačenja donosi sud ali se mora znati da se u većini postupaka, kako sudskih, tako i istražnih provodi samo po jedno vještačenje određene vrste i da organ koji je odredio vještačenje nema dovoljno znanja da bi prepoznao da je vještačenje urađeno pod uticajem.
S obzirom da se rad u Komisiji plaća, zlonamjerni će sigurno u ovom obraćanju prepoznati da je motivirano ličnim interesom. Da u našem obraćanju nema ničeg ličnog proizilazi iz činjenice da predsjednica suda za dva mjeseca odlazi u penziju i više ne može biti član ove komisije, a glavni tužilac ima malo više od jedne godine mandata, nakon čega se bira novi glavni tužilac, o čemu odluku donosi VSTV. Dakle, od iznimne je važnosti za pravilno funkcionisanje pravosuđa da sastav ove komisije dominantno ostane izvan personalnog političkog uticaja i da ovu komisiju čine čelni ljudi Vrhovnog suda (koji bi bio i predsjednik Komisije) i Federalnog tužilaštva FBiH koji nisu unaprijed personalno određeni i koji se biraju od neovisnog tijela u jasno propisanoj proceduri. Ovo je do sada najjači udar na neovisnost pravosuđa na način da se vještaci posredno stave pod neprimjeren politički uticaj, čime neovisnost pravosuđa postoji samo na površini, a suštinski je duboko kompromitirana i stvara ozbiljnu pravnu nesigurnost. Želimo ukazati da smo na navedeno u javnoj raspravi o Nacrtu zakona pismeno upozorili Ministarstvo pravde i nikada nismo dobili odgovor ili kontraargumente – piše u pismu.
IZVOR:DNEVNI AVAZ