Da li će se u izboru sudija Ustavnog suda BiH nastaviti praksa kao kod izbora Marina Vukoje?
U Ustavni sud Bosne i Hercegovine bi uskoro trebalo biti imenovano dvoje novih sudija zbog činjenice da aktuelne sudije Valerija Galić i Mirsad Ćeman odlaze u penziju, nakon što su napunili 70 godina. No, oni će ostati na poziciji sve do izbora njihovih nasljednika u ovoj instituciji.
Pitanje izbora sudija iz Federacije BiH još uvijek je predmet kontroverzi zbog izbora Marina Vukoje s kraja maja 2024. godine.
Tada je opozicija iz FBiH, primarno SDA i DF, žestoko kritikovala stranke Trojke (SDP, NiP, NS) zbog veza Vukoje s HDZ-om. Iz Trojke su tada odgovarali da je u pitanju bilo funkcionisanje Ustavnog suda i naglašavali da su i pojedini raniji izbori za sudije najvišeg suda u državi bili vezani uz političke stranke.
Nakon Vukoje imenovana je Larisa Velić, čiji izbor je bio znatno manje kontroverzan i bez većih tenzija unutar federalne političke scene.
Sada su pred zastupnicima izbori dvoje sudija, a postoji nekoliko faktora i otvorenih pitanja koja se moraju razmotriti.
Komisija za izbor i imenovanja na “tajmeru”
Prvenstveno, vrijeme za izbor novih sudija u Ustavni sud odavno teče i imajući u vidu da će federalni parlament na pauzu u augustu te da se u septembru izborne godine, zbog predizborne kampanje, generalno ne održavaju sjednice, vremena za izbor je malo.
Kako Komisija za izbor i imenovanja još nije poslala prijedlog federalnom parlamentu, stvari bi se morale kretati poprilično brzo kako bi aktuelni saziv ovog tijela mogao izabrati nove sudije.
Iako postoji vremenska mogućnost da i nakon kraja jula ovaj saziv izabere nove sudije, imajući u vidu da su izbori početkom oktobra, a preuzimanje mandata u decembru, praksa nalaže da prva sjednica poslije okončanih izbora bude prvo zasjedanje novog saziva parlamenta.
Ako trenutni saziv ne izabere sudije do kraja jula, otvara se još jedno pitanje – koji konkurs će se koristiti kao baza za slanje prijedloga o imenovanjima?
Novi saziv bi najvjerovatnije značio i novu Komisiju za izbor i imenovanje, koja bi potencijalno tražila novu konkursnu proceduru, što bi cijeli proces značajno produžilo.
Ostaje li praksa kao kod izbora Vukoje ili će parlamentarci dobiti listu?
Glavno pitanje je, ipak, koji prijedlog će iz Komisije doći pred Predstavnički dom Parlamenta FBiH.
Prije izbora Marina Vukoje praksa je bila da se pred parlamentarcima nađe lista kandidata, rangiranih prema kriterijima definisanim u konkursnoj proceduri, nakon čega bi se glasalo za pojedinačne kandidate dok jedan od njih ne bi bio izabran.
Međutim, kada je na dnevni red došlo pitanje imenovanja Vukoje, parlamentarci su od Komisije dobili samo njegovo ime, a on je na kraju izabran tijesnom većinom, odnosno s 51 glasom.
Tada se uspostavila nova praksa koja je potvrđena imenovanjem Velić na identičan način u aprilu 2025. godine, a prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, ona će se nastaviti i sada, odnosno ako se pitanje izbora članova Ustavnog suda nađe pred parlamentarcima u ovom sazivu.
Jednostavnije rečeno, ako do kraja jula Komisija pošalje prijedlog za imenovanje dvoje sudija u Ustavni sud, on će sadržavati svega dva imena, odnosno dvije osobe koje su najbolje rangirane tokom konkursne procedure.
Pitanje koje se također neće razriješiti do slanja prijedloga u Parlament FBiH je da li će se najbolje rangirani kandidati gledati kao jedna cjelina, ili će se o njima glasati pojedinačno. Ova odluka, kao i pitanje slanja individualnih kandidata umjesto potpunih lista, je na Komisiji za izbor i imenovanje.
Suštinski, način glasanja u Parlamentu FBiH za izbor novih sudija određuje koliko političke stranke mogu jedna drugu ucjenjivati kod insistiranja za izbor svog kandidata. Iako se sudije ne biraju po etničkom kriteriju, nepisano pravilo je da sudiju koji odlazi u penziju mijenja drugi sudija, ali iste etničke pripadnosti.
U tom kontekstu političke stranke nastoje zadržati kontrolu. U konkretnom slučaju, kod izbora dvoje novih sudija očekuje se izbor jednog Bošnjaka/Bošnjakinje i jednog Hrvata/Hrvatice.
Politička dimenzija se ne može zanemariti
Jedna od glavnih kritika opozicije iz FBiH kada je imenovan Vukoja bila je da sudija povezan s HDZ-om u Ustavnom sudu BiH otvara mogućnost da se na politički osjetljivim pitanjima može desiti da prati stranački, a ne pravni interes.
Kako Ustavni sud BiH nije dužan da objavljuje ishod glasanja, osim ako se neko od sudija odluči napisati izdvojeno mišljenje od presude, nije poznato da li se ovo predviđanje opozicije obistinilo.
Međutim, koncept je suštinski tačan, zbog čega se ne može ignorisati politička dimenzija izbora sudija, posebno kada se uzme u obzir da se u bilo kojem trenutku može donijeti odluka da se jednostavno ne imenuju strane sudije, čime bi se uz blokadu iz RS-a stvorio svojevrsni haos u radu jedne od najvažnijih državnih institucija.
To je posebno važno u jeku vidljivih redefinisanja međunarodnog prisustva u BiH, a koje se ispoljava na pitanju budućnosti Ureda visokog predstavnika u našoj zemlji.
S tim u vezi, jasno je zbog čega će prijedlog Komisije za izbor i imenovanja, a nakon toga i glasanje u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, biti izrazito važno za budućnost naše zemlje.
Sudije koje budu izabrane sjedit će u Ustavnom sudu sljedećih 20 godina, a turbulencije unutar BiH, kao i u odnosu međunarodne zajednice prema našoj zemlji, dodatno naglašavaju značaj ove državne institucije.
IZVOR:Klix.ba