Hitno zaustaviti hrvatsko ponižavanje BiH
Uvođenjem novih vancarinskih barijera na uvoz voća i povrća Hrvatska je ugrozila BiH, ali dugoročno bi veću štetu mogli imati njihovi proizvođač.
Većina poljoprivrednih proizvođača i izvoznika voća i povrća iz BiH smatra da bi naša zemlja trebala pod hitno uvesti recipročne mjere nakon što je Hrvatska 22 puta povećala takse za fitosanitarne preglede. Negativne implikacije najbolje su pojasnili mali proizvođači malina i borovnice u pograničnom području.
Lančana reakcija
– Ovim zakonom direktno smo dovedeni u situaciju da odustanemo od izvoza u Hrvatsku. Mi obično vozimo 500 do 700 kilograma i to oba artikla, što nam donosi trošak fitosanitarnog pregleda od 4.000 kuna. Dodatno plaćamo dolazak inspektora iz Zagreba od 700 kuna, što ukupni trošak povećava na dvije KM po kilogramu, tako da smo u gubitku, stoji u pismu koje je grupa proizvođača dostavila Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Predsjednik Udruženja voćara RS-a Dragoje Dojčinović upozorio je i na lančanu reakciju.
– Nisu samo voćari oštećeni već i potrošači i radnici, koji su trebali da rade na našim zasadima, beru voće. Samo na području opštine Gradiška više od 1,1 milion KM zarađivali su berači, ali će to u ovoj godini izostati i to će se osjetiti kroz pad kupovne moći građana, istakao je Dojčinović.
Predstavnik BAAB-a, jedne od firmi koje se bave izvozom voća i povrća iz BiH, Amer Bekan smatra kako su ovom mjerom direktno pogođeni mali proizvođači i izvoznici, jer velikima kojih još u BiH nema puno Hrvatska nije primarno tržište.
– BiH je kolateralna šteta, prije svega, odnosa Hrvatske i Srbije, ali i problema koje Hrvatska ima zbog uvoza roba iz EU. Mislim da je ovo nepromišljen potez Hrvatske prije svega prema BiH, kojim samo žele stvoriti utisak da se brinu za vlastite proizvođače, istakao je Bekan.
Slično razmišlja i jedan od najvećih proizvođača grožđa u BiH i potpredsjednik Seljačkog saveza BiH Milenko Soće, koji hrvatsku politiku smatra kratkovidnom. Ove godine, kaže, nije izvezao nijedan kilogram grožđa u Hrvatsku, ne zato što ne želi, već zato što su se hrvatski trgovci okrenuli Italiji, Španiji i drugim zemljama.
– Ja ne razumijem ovakav potez Hrvatske. Naši će proizvođači trpjeti štetu, to je sigurno, ali u konačnici puno veće posljedice bi mogli gospodarstvenici iz njihove zemlje ukoliko region uvede recipročne mjere, kaže Soče.
Odnos Hrvatske prema BiH nije iznenađenje za većinu poljoprivrednih proizvođača i izvoznika koje smo kontaktirali. Tako iz firme DARS VOĆE koja je sa voćarima iz Dervente, Prnjavora, Broda i Srpca sačinila kooperaciju već odranije ne žele svoje proizvode plasirati u Hrvatsku.
Danima na carini
– Probali smo tri ili četiri kamiona i nikada više. To je tako nekorektan odnos, namjerno odugovlače s pregledima, znali smo na carini čekati i po nekoliko dana, što je neprihvatljivo, za Oslobođenje je istakao Nikola Daka, predstavnik ove firme.
Odnos Hrvatske prema BiH nije iznenađenje ni za ekonomskog analitičara Damira Miljevića. Prema njegovom mišljenju, kada su u pitanju dobrosusjedski odnosi, još jednom se potvrdilo da ništa nije važnije od vlastitih interesa.
– Nije ovo prvi put da Hrvatska povlači jednostrane poteze. Sada je samo pitanje da li smo dovoljno hrabri da povučemo kontramjere, jer realno, još robe iz Hrvatske više dolaze u BiH, nego u suprotnom pravcu, rekao je Miljević.
Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine BiH, naša zemlja je u prošloj godini u Hrvatsku izvezla oko 100 miliona KM vrijednosti poljoprivrednih proizvoda. S druge strane, prema riječima ministra vanjske trgovine Mirka Šarovića, uvoz iz Hrvatske u BiH je pet do šest puta veći, oko 300 miliona eura.
– Zbog toga to moraju da imaju u vidu, mi smo za njih važno tržište i ne smiju da nas ljute na bilo koji način. Prije svega, moraju da nas poštuju, istakao je ministar Šarović.
Za razliku od naših ostalih sagovornika, ministar je ipak mišljenja da sa kontramjerama ne treba žuriti, ali ih ne isključuje kao konačno rješenje ako ne bude dogovora.
– Pravo rješenje je da napravimo efikasan i brz dogovor, ali i da kupujemo domaće proizvode, to je najefikasnija mjera, istakao je Šarović.
Ministar Šarović tvrdi kako je u stalnom kontaktu s hrvatskom stranom i vjeruje da će ubrzo biti pronađeno adekvatno rješenje. Prema njegovom mišljenju, najbolji način je da Hrvatska povuče ili revidira vlastiti pravilnik, jer bi za našu zemlju bilo prihvatljivo da naknade budu na nivou drugih evropskih zemalja.
Predsjednik sajma Dani jabuke u Goraždu i proizvođač voća Mirsad Hubanić s ovim se ne slaže i smatra da je neophodno hitno uvođenje mjera u BiH identičnih onim koje je donijela Hrvatska.
– Ovo je primjer bahatosti i iskazivanja dominantnosti i zato je neophodna reakcija. Ja sam duboko uvjeren da su proizvođači u Hrvatskoj protiv takve politike, jer su svjesni da će im samo donijeti štetu, smatra Hubanić.
Strah političara
Dodaje da ovakav odnos Hrvatske jasno pokazuje da se plaše rasta poljoprivredne proizvodnje u regionu. Podsjeća da je strateško opredjeljenje BiH povećanje voćarske proizvodnje i da bi mjere koje Hrvatska poduzima za BiH tek u budućnosti mogle imati katastrofalne posljedice. To je jasno i Salihu Duriću iz Poljoprivredne zadruge AMG VIP iz Gradačca, koja je jedan od najvećih izvoznika šljive iz BiH.
– Čini se da je ovo počelo krajem prošle godine kada je u jednom trenutku na granici s Hrvatskom čekalo 17 šlepera šljive i kornišona. Očigledno je to, uz rast uvoza roba iz Srbije, kod hrvatskih političara probudilo strah, rekao je Durović.
Bez obzira na trenutne posljedice, ali i buduća rješenja, Durović i Hubanić smatraju kako je jednostrana akcija Hrvatske poslala i loš signal EU, koja u posljednje vrijeme zagovara formiranje jedinstvene carinske unije na Balkanu.
– Ovo je očigledan primjer balkanske nesreće. Sveukupno, ovo je malo tržište i uvijek je pametnije razmišljati kako da igramo zajedno, ali to očigledno još nije sazrelo u glavama onih koji odlučuju o našim sudbinama, smatra ekonomski analitičar Damir Miljević.
Iz firme BAAB već su, kažu, smislili odgovor kroz osnivanje jedinstvene platforme preko koje bi se direktno uvezali poljoprivredni proizvođači i potencijalni kupci iz drugih zemalja.
oslobodjenje.ba