Kako se srčani bolesnici trebaju štititi od vrućina

U današnjem svijetu najveći utjecaj na povećanje smrtnosti imaju takozvani toplotni valovi, odnosno produženi periodi povišene temperature. Ljeta su sve toplija, vrućine teško padaju skoro svima, a naročito osobama s bolestima srca.

Pad pritiska

Ljudski organizam građen je tako da optimalno funkcionira u vrlo uskom rasponu temperature tijela. Regulacija temperature uključuje brojne mehanizme grijanja i hlađenja koji služe kao „klima“, odnosno održavaju tjelesnu temperaturu konstantnom, neovisno o vanjskoj temperaturi. Dva najvažnija mehanizma su znojenje i pojačan protok krvi kroz kožu.

– Pojačani protok postiže se širenjem krvnih sudova kože, kako bi povećana količina zagrijane krvi iz unutrašnjosti tijela došla u kontakt s hladnijim zrakom i isijavala toplotu. Protok kroz kožu može se povećati i 40 puta u odnosu na normalan protok, ali širenje krvnih sudova dovodi i do pada krvnog pritiska.

Da bi očuvale normalne vrijednosti pritiska, srce mora raditi brže i pojačanom snagom, tako da pri pregrijavanju tijela srce radi daleko više nego što je normalno. Količina krvi koju ispumpava u minuti povećava se s normalnih pet do šest na čak 13 litara – pojašnjava dr. Adnan Delić, subspecijalista kardiolog iz „Kardiocentra“ u Sarajevu.

Kod osoba sa zdravim srcem i krvnim sudovima ovaj mehanizam može održavati tjelesnu temperaturu, ali problemi postaju izraženi kod osoba s oboljenjima kardiovaskularnog sistema.

Kod toplotnog vala upravo takva kombinacija faktora – visoka temperatura koja traje dugo – dovodi do kraha termoregulacije, naročito kod starijih i bolesnih osoba. Zato ne čudi podatak da je oko 80 posto smrtnih slučajeva tokom toplotnog vala uzrokovano dijelom ili u potpunosti problemima vezanim uz srce i krvne sudove.

– Na utjecaj toplote, u prvom redu, osjetljivi su ljudi s oslabljenom snagom srca, poput osoba s hroničnim srčanim popuštanjem ili oštećenim srčanim mišićem nakon infarkta miokarda. Oslabljeno srce ne može ispumpavati povećanu količinu krvi kroz kožu, a to je, kako smo već pojasnili, glavni način hlađenja tijela. Osobe s bolestima krvnih sudova, naročito dijabetičari i oni s povišenim masnoćama, imaju otežano širenje krvnih sudova kože. Dijabetičari i osobe koje su preboljele moždani udar imaju oslabljen centar za reguliranje tjelesne temperature, smješten u hipotalamusu, što dovodi do neadekvatnog odgovora na povišenu temperaturu tijela – navodi dr. Delić.

Uz to, upozorava on, povišena temperatura predstavlja stres za organizam i dolazi do lučenja hormona koji mogu negativno utjecati na kardiovaskularni sistem. Povećan je i rizik od gubitka elektrolita (kalija, natrija, magnezija).

Umor i mučnina

Simptomi na koje treba obratiti pažnju, jer predstavljaju mogući znak iscrpljenosti toplotom, jesu mučnina i povraćanje, umor, glavobolja, pad koncentracije, mišićni grčevi.

Osobe s ovim tegobama moraju se premjestiti u hladnu prostoriju i neophodno je odmah započeti s rehidracijom i hlađenjem. Ako se tako ne postupi, stanje može brzo napredovati ka toplotnom udaru, još težem i opasnijem poremećaju. Tada koža postaje topla i suha, prestaje znojenje, krvni pritisak pada, a osoba postaje konfuzna i gubi svijest.

Preporuke

– Ne izlažite se visokim temperaturama, izlazite samo ujutro i uvečer.

– Boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24 stepena.

– Uzimajte dovoljno tečnosti, od 2 do 3 litra na dan.

– Uzimajte redovno propisanu terapiju i prije vrućina javite se kardiologu za eventualnu izmjenu terapije.

Oprez s lijekovima

I neki lijekovi koje srčani bolesnici često koriste utječu na regulaciju tjelesne temperature. Naprimjer, beta blokatori usporavaju puls i ograničavaju sposobnost srca da poveća prokrvljenost kože, a neki antidepresivi mogu smanjivati sposobnost znojenja.

Radio Bet / Izvor: Dnevni Avaz