Koja je opasnost od hantavirusa u Bosni i Hercegovini?
Slučaj pojave hantavirusa na putničkom brodu u Atlantiku skrenuo je pažnju javnosti na ovu bolest.
Iako vijesti o smrtnim ishodima zvuče alarmantno, stručnjaci pojašnjavaju da sojevi prisutni na našem području imaju znatno blažu kliničku sliku. Ipak, ključ zaštite leži u prevenciji, piše BHRT.
Hantavirus, kod nas poznatiji kao uzročnik mišje groznice, decenijama je prisutan na našem podneblju. Iako vijesti iz inostranstva izazivaju zabrinutost, epidemiolozi ističu da postoji suštinska razlika između domaćih i južnoameričkih sojeva, prvenstveno u težini bolesti i načinu prenosa.
“Za Evropu i Bosnu i Hercegovinu, naše okruženje, on može predstavljati opasnost samo ako su naši ljudi bili u kontaktu sa zaraženim osobama koje su oboljele od ovoga virusa”, objašnjava virolog i epidemiolog Šukrija Zvizdić.
Hantavirus najčešće se vezuje za boravak u prirodi, a prenosioci su glodari.
“Obzirom da se ova bolest najčešće vezuje za boravak u prirodi, važno je da osobe koje borave u prirodi, ukoliko primijete prisustvo glodara, da se ne izlažu tome se ne izlažu tome. Pored moguće izloženosti u prirodi, moguća je izloženost i u zatvorenim prostorima”, kaže epidemiologinja u Institutu za javno zdravstvo RS Irena Špegar Drobac.
Hantavirus, karakterističan za naše prostore, obično se javlja u ruralnim područjima, a simptomi uključuju povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i probavne tegobe, nakon čega može uslijediti naglo pogoršanje s teškim respiratornim problemima.
“S obzirom na dolazak toplijeg perioda i češći boravak u prirodi, građanima se preporučuje izbjegavati kontakt s glodavcima i njihovim izlučevinama, posebno prilikom čišćenja zatvorenih i zapuštenih prostora poput podruma, vikendica i štala, obavezno provjetravanje takvih prostora i korištenje zaštitne opreme”, upozoravaju iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.
Svaka osoba indiividualno reguje na viruse, u zavisnosti od stanja svog organizma.
“Neki će to preboljeti kao bilo koje drugo infektivno oboljenje, dok će neki zahtjevati ozbiljnije liječenje, neki nažalost i intenzivnu njegu, od čega imamo i smrtne slučajeve, koji su zabilježeni sa tog kruzera”, navodi specijalista epidemiologije u Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo Amer Tahirović.
Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Gebrejesus poručio je državama iz kojih su putnici s kruzera da se pripreme za nove slučajeve hantavirusa.
“Uzimamo uzorke kako bismo utvrdili da li virus cirkuliše. Proširićemo kapacitete uzorkovanja kako bi se virus bolje okarakterizirao”, izjavila je Luciana Piudo, direktorica Odjela za kopnene ekosisteme u CEAN-u, Argentina.
“Moguće je da će se pojaviti još koji slučaj zato što je period inkubacije do šest nedjelja. Ono što je bitno je zdravstveno stanje ljudi. Ukoliko oni dobiju neke simptome, da se testiraju i da se potrudimo da oni ne budu u bliskom kontaktu sa drugim osobama kako bi se prekinuo lanac zaraze”, kaže Tarik Jašarević, portparol Svjetske zdravstvene organizacije.
Da bi se zaštitili od sličnih virusa, bitna je sistemska deratizacija javnih površina, te zaštita disajnih puteva i pravilno rukovanje hranom.
IZVOR:BHRT