menu Naslovna chevron_right
Zdravlje

Nedostatak vremena i stalna žurba – neprijatelj mentalnog zdravlja

Urednik | 10. Oktobra 2025.

Saznajte zašto nedostatak vremena postaje nova bolest modernog doba, kako utiče na psihu i koje su metode za povratak balansa.

Možda zarađujete više nego što su vaši roditelji mogli i sanjati, a ipak živite siromašnije od njih. Razlog nije u novcu, već u vremenu. Upravo to stručnjaci nazivaju novim oblikom siromaštva XXI stoljeća – „vremensko siromaštvo“.

Ubrzani ritam života, digitalna industrija i stalna konkurencija dovode do preopterećenja psihe. Nije slučajno što psiholozi sve češće naglašavaju da je hronična anksioznost postala „nova norma“ današnjeg čovjeka.

Fenomen nedostatka vremena opisuje upravo tu stvarnost: želju da sve stignemo, iako dan traje samo 24 sata. Rezultat je stalna napetost, emocionalna nestabilnost i osjećaj da život prolazi, a mi ne stignemo ni disati ni uživati.

Pojam je detaljno proučavala američka ekonomistica Claire Vickery, koja je naglašavala da „istinski bogat“ nije onaj ko ima mnogo novca, nego onaj ko ima dovoljno slobodnog vremena da ga koristi za sebe. Ako imate novac za osnovne potrebe, a nemate ni sat slobode van posla i obaveza, vi ste – prema ovoj definiciji – u vremenskom siromaštvu.

Uzroci vremenskog siromaštva

Socijalne mreže – stalno poređenje s „idealnim“ životima drugih izaziva nezadovoljstvo sobom i gubitak energije za akciju.

Ekonomski pritisci – nestabilna tržišta i stalne promjene pojačavaju nesigurnost i anksioznost.

Preopterećenost informacijama – želja da budemo u toku sa svime dovodi do mentalnog zamora.

Kultura postignuća – generacije odrastaju u uvjerenju da uvijek moraju željeti više, bolje i brže, što vodi u iscrpljujući beskonačni krug.

Nedostatak vremena: Psihološke posljedice

Izolacija – stalna žurba ostavlja osjećaj samoće i nedostatka podrške.

Burnout (izgaranje) – bez odmora i tišine, nervni sistem se iscrpljuje.

Smanjen kvalitet života – užitak i mir nestaju iz svakodnevnice, raste nezadovoljstvo sobom i gubitak samopouzdanja.

Kratkovidno razmišljanje – fokus na kratkoročne ciljeve gasi dublji smisao života i oduzima „okus svakog dana“.

Čak i oni koji zarađuju dovoljno često osjećaju da nemaju vremena za hobije, porodicu ili samorazvoj. Upravo to je najopasnija strana vremenskog siromaštva – novac se može nadoknaditi, ali vrijeme ne.

Kako se izboriti s vremenskim siromaštvom?

Psiholozi savjetuju da je prvi korak prepoznati problem: ako živite kao raketa bez pauze, vrijeme je da zastanete i zapitate se šta propuštate.

Preporuke stručnjaka:

Mindfulness i svjesno usporavanje – rituali tišine, isključivanje telefona i vijesti, vrijeme bez ekrana.

Tjelesna aktivnost i priroda – šetnje, sport i boravak na svježem zraku vraćaju balans.

Jasne granice – definirajte šta vam je važno i ne trošite energiju na ono što ne donosi vrijednost.

Mali koraci – planirajte dnevne i dugoročne ciljeve, ali ostavite prostor i za spontanost.

Vrijeme za sebe – njegujte hobije, opuštanje i odnose koji vas hrane, a ne iscrpljuju.

Vremensko siromaštvo nije presuda, već znak da je vrijeme da preispitate prioritete. Umjesto da živite pod diktatom stalne žurbe i pritiska, njegujte umjetnost malih koraka i trenutaka mira. Samo kroz svjesno upravljanje vremenom moguće je pronaći unutrašnju stabilnost, očuvati zdravlje i ponovo osjetiti radost života.

Radio Bet / Izvor: Nezavisne novine

Komentari

komentara

Written by Urednik




  • play_circle_filled

    Radio
    Kiša dobrih nota

play_arrow skip_previous skip_next volume_down
playlist_play