Novi naučni podaci pokazuju da se klima u Bosni i Hercegovini mijenja brže nego što se očekivalo.
Meteorolog Nedim Sladić upozorava da se klima u Bosni i Hercegovini do sredine 21. stoljeća značajno mijenja.
Prema naučnom istraživanju Becka i saradnika iz 2023. godine, koja je koristila detaljne klimatske karte i CMIP6 podatke, Bosna bi se mogla pomjeriti iz umjereno-kontinentalne i vlažne kontinentalne klime prema vlažnoj subtropskoj.
Planinske zone će se suziti, dok će alpska klima ostati samo na najvišim vrhovima.
Šta to znači za građane?
Kako Sladić navodi, nema razloga za pretjeranu paniku. Međutim, adaptacija je bitna i iziskivat će određene prilagodbe koje se već polako i rade (npr. uvođenje klima uređaja, urbane bašte i sl.)
“Ovo ne znači da će zime potpuno nestati. Zima će uvijek na ovim prostorima biti prisutna, usljed geografskog položaja te utjecaja kontinenta, no uz određene razlike. Kada bismo posmatrali presječno stanje, izgledno je da bi u takvim situacijama, prateći odlike ovih klimata, gradske sredine bile s manje snijega, a samim tim i manjim brojem hladnih (minimalna temperatura <0 °C) i ledenih dana (maksimalna temperatura <0 °C). Kada bismo posmatrali frekvenciju događaja, projekcije pokazuju na veću učestalost toplijih zima nego hladnih, ali ove napomene traže pojašnjenje. Iako zima u globalu (posmatrano na sezonskoj skali) u određenoj godini može završiti hladnijom u odnosu na tridesetogodišnji niz usljed izraženog i dužeg hladnog ekstrema, isto tako se može desiti da u toj zimi vidimo i apsolutni rekord po pitanju najviše mjesečne temperature zraka, no trajanjem nedovoljno da bi poništio minuse. S druge strane, možemo imati na okviru tri mjeseca toplu zimu ali sa snježnim ekstremom u trajanju od par dana koji bi bio nedovoljan da poništi pozitivnu temperaturnu anomaliju.
Dakle, snijeg će se, naravno, javljati i dalje, ali njegova učestalost bit će generalno manja, što uključuje i planine s pomjeranjem snježne granice uvis”, navodi Sladić.
Spomenuo je i ljeta za koja kaže da će biti vrelija i sušnija, slično kao i za zimu, veće su vjerovatnoće da ćemo imati vrela i suha ljeta, nego vlažna.
“Najprije usljed izraženijeg širenja subtropskog pojasa prema sjeveru, pri čemu djelišnica svježijeg i nestabilnijeg atlantskog zraka i vrelog subtropskog će često biti blizu naših područja (sjevernije od Bosne i Hercegovine). Ovo upućuje da, i uprkos vrelijim i suhim ljetima u globalu, oluje će biti neminovna pojava i u budućnosti po curenju manje količine vlažnijeg zraka, ali sa prostornom raspodjelom padavina koja često će biti uskoskoncentrisana na mikrolokaciju”, kaže on.
I kada je u pitanju jesen, Sladić ističe da često može donositi obilne padavine i poplave.
“Toplija mora sa sobom vuku izraženije isparavanje, a u kombinaciji s prodorom hladnijeg zraka donosi i izraženije ohlađivanje zraka i padavine, nerijetko one obilnije koje mogu uzrokovati bujična plavljenja”, navodi Sladić.
Promjene klimatskih obrazaca u Bosni i Hercegovini ukazuju na to da će lokalna društva i infrastruktura sve više biti izloženi ekstremnim vremenskim uvjetima.
Toplije zime i sušnija ljeta, u kombinaciji s povećanom učestalošću obilnih padavina i poplava, zahtijevaju dugoročnu strategiju prilagodbe – od urbanog planiranja i zaštite vodnih resursa do prilagodbe poljoprivrede i energetskog sektora.
Radio Bet / Izvor: Tuzlanski.ba