Premijer TK Bego Gutić, planovi do kraja mandata….
Vlada Tuzlanskog kantona na čelu sa Begom Gutićem uhvatila se u koštac sa velikim problemima u privrednom sektoru i loše urađenim privatizacijskim procesima. Šta konkretno Vlada TK-a planira uraditi do kraja ovog mandata?
Zatekao sam devastirano stanje. Budžet je bio devastiran, deficit je bio oko 93 miliona konvertibilnih maraka. Pored budžetskog deficita, zatekli smo dug, odnosno posuđeni iznos namjenskih sredstava od oko dvadesetak miliona maraka koje su prethodni sazivi Vlada TK-a posuđivali iz namjenskih sredstava da bi održavali tekuću likvidnost budžeta da bi mogli isplaćibvati plate i sve ono što su budžetske obaveze. Na drugoj strani, zatekli smo jedno jako teško stanje u privrednim subjektima koji su u vlasništvu Vlade kantona, tačnije njih devet u privatizaciji ili je kod nekih privatizacije sudskim putem poništena. Neki od tih privrednih subjekata nikad nisu ni bili privatizovani, kao što je fabrika obuće „Aida“ u jednom pokušaju 2000. godine kada je međunarodni tender objavljen i niko se nikad nije javio na taj tender i tad je to trebao biti signal tadašnjim vladama da problem „Aide“ treba rješavati na drugačiji način, a ne na način putem privatizacije. Također, „TTU“ je ostala u vlasništvu kantona sa velikim finansijskim minusom. Sve su to firme sa velikim finansijskim gubitkom, „Aida“ 40 miliona, evo sad kad smo otvorili stečaj u „TTU“ prema nekim informacijama koje smo dobijali od Sindikata i aktuelnog menadžmenta, finansijska dubioza je bila 22 miliona, međutim to nisu tačni podaci jer zvanični podaci stečajnog upravnika su da je finansijski gubitak oko 40 miliona maraka.
Također, još je aktuelan problem „Livnice čelika“ koja je bila privatizovana pa je sudskim putem njena privatizacija poništena. Tu su rađene velike malverzacije sa prodajom „kćerki“ firmi gdje su radnici prebacivani iz Livnice u nove kompanije, a obaveze su ostajale na starom privrednom društvu. Zbog toga je sud prije nekoliko godina i poništio tu privatizaciju , ali bilo je kasno i u međuvremenu su se nagomilali veliki gubici, tako da smo i tu bili prinuđeni da pokrenemo stečaj. To su bile tri najveće državne firme sa kojima smo imali taj problem. Pored toga imamo i nekoliko manjih firmi gdje je zaposlen znatno manji broj radnika koje su ostale u vlasništvu kantona i koje nisu nikad privatizovane, ali sa velikim finansijskim i poreskim obavezama. Sve su to bili uslovi zbog kojih smo pokrenuli stečajni postupak u tim firmama i tražili smo strateškog partnera da u procesu stečaja pokuša kupiti i pokrenuti proizvodnju. I evo to smo uspjeli da uradimo sa „Aidom“, tu je „Intral“ naš partner i zapošljava oko 250 radnika, a do kraja godine očekuje se da će još oko 200 radnika biti zaposleno. Tako da smo na taj način uspjeli „Aidu“ spasiti. Također, očekujemo da sa Vladom Federacije BiH vrlo brzo riješimo problem „TTU-a“ kroz stečajni postupak.
Zamišljeno je da se dio perspektivne imovine izdvoji iz stečajnog postupka i putem javne prodaje kupi taj dio imovine i da se na tom dijelu imovine koji bi kupila Vlada FBiH, odnosno Rudnik Banovići i Elektroprivreda BiH formira zajednička firma koja bi radila za potrebe ove dvije kompanije, obzirom da je „TTU“ bila firma koja je namjenski radila za elektroenergetski sektor u BiH. Pored ovih firmi u državnom vlasništvu, sljedeći problem bio je firme koje su privatizovane nekoliko puta, ali su nekoliko puta fakture za svoje probleme koji su se u međuvremenu pojavili neovlašteno dostavile Vladi kantona, iako Vlada kantona nije imala nikakvu nadležnost nad njima. Konkretno, „Dita“ je firma koja je dva puta privatizovana, prvi put kroz Agenciju za privatizaciju, drugi put putem berze.
Nakon toga, pojavio se problem, firma je zapala u gubitke, probleme sa poslovanjem, nagomilavali se dugovi, na drugoj strani radnici kojim se nisu mogle isplaćivati plate. Tako da je i ta firma zabilježila velike gubitke u svom poslovanju. Radnici i pojedini mediji su namjerno gurali taj problem Vladi Tuzlanskog kantona, iako je to privatna firma. Ista stvar je i sa „Konjuhom“ sa 800 dioničara, ali zna se vrlo često dogoditi da radnici za svoje probleme koji su se pojavili do kojih su doveli njihovi raniji direktori prebacivali na Vladu TK-a. Gdje je bilo dokaza da se rade kriminalne aktivnosti prilikom privatizacije, mi smo tražili da se to ispita i obavjesti nadležno Tužilaštvo. Vlada kantona ne može rješavati pitanja i probleeme privatnih firmi. Inače, generalmo u kantonu je zatečeno teško stanje, bilo je jako malo ulaganja u školske obkjekte, kulturu i sport. Ista stvar je bila i sa ministarstvom unutrašnjih poslobva TK-a, bukvalno vozila su se raspadala.
Što se tiče poslovne klime, premijer je optimističan…….
Ja sam siguran da će u narednih desetak godina Tuzlanski kanton biti najinteresantniji za potencijale investitore i to pokazuju interesovanja koja imamo ovih dana. Posljednjih godinu dana više od dvadeset najvažnijih ambasadora u BiH posjetilo je Tuzlanski kanton i prva tema o kojoj smo razgovarali bila je o potencijalnim investicijama. Tuzlanski kanton je svima interesantan. Evo u posljednje vrijeme Kinezima , Turcima, a iz jednog posebnog razloga jer žele da se što više približe Evropskoj uniji, a kanton ima dobar geografski položaj, svega smo šezdesetak kilometara udaljeni od Unije. Sljedeća prednost našeg kantona je što smo mi u ranijem periodu bili investicijski centar u BiH i imali smo tu tradiciju u privređivanju i ja očekujem nakon izgradnje dva termo bloka u Tuzli i Banovićima, to je investicija vrijedna 2 milijarde i 700 miliona da će sa sobom povući i ostale investicije. Na drugoj strani, veliki su potencijali u proizvodnji hrane i drvnih asortimenata, kao što znate naš kanton je bogat drvnom sirovinom i u tom smislu očekujem da se desi određena investicijska ekspanzija i u drvnoj industriji. Pogotovo u smislu što bi uskoro trebali dobiti novi Zakon o šumama koji će na neki način omogućiti domaćim prerađivačima da budu u nekoj vrsti prioriteta u dobijanju sirovine.
Do kraja mandata planovi su da dodatno stabiliziramo budžet. Mi smo u prvoj budžetskoj godini uspjeli smanjiti deficit sa 90 miliona na 60 miliona. Analizom privrednih prilika uspjeli smo napraviti presjek stanja i problema u privredi i možemo reći da smo dio tih problema riješili. I dalje ćemo raditi na tome da smanjimo budžetski deficit do kraja mandata i da njegov iznos bude na nuli. Činjenica je da se vrlo malo ulaže u kulturu, sport i društvene djelatnosti. U tom pogledu pokušaćemo predložiti Skupštini jednu novu organizaciju unutar Vlade gdje bi se stvorilo novo ministarstvo za obrazovanje i sport i da spojimo ministarstava razvoja i preduzentništva i ministarstva privrede u jedno. I da na taj način pokažemo malo više ozbiljnosti jer nas često prozivaju da nemamo osjećaja za ove oblasti, ali jednostavno mi smo morali postaviti prioritetei da održimo tekuću likvidnost budžeta kako bi funkcionisale osnovne funkcije kantona, a to su bezbjednost, obrazovanje, zdravlje. Sve ostalo je nadogradnja. Ulagali smo skromna sredstva u prošloj godini u mlade i sport. Cilj je da to malo povećamo i da uključimo mlade u riješavanje njihovih problema. Također, imamo u planu da privučemo što je moguće veći broj stranih investicija.
(Bet radio/autor:Boro Dukić)