menu Naslovna chevron_right
Zdravlje

Zašto biste cimet trebali uvrstiti u svakodnevnu ishranu

Urednik | 5. Novembra 2025.

Cimet nije samo ugodan začin za zobenu kašu, sutliju ili pitu s jabukama, to je jedan od najstarijih poznatih začina, koji se stoljećima koristi i zbog okusa i zbog potencijalnih zdravstvenih prednosti.

Naime, cimet nudi nekoliko zdravstvenih prednosti zahvaljujući visokom sadržaju antioksidansa i protuupalnim svojstvima. S tim u vezi, trebali biste uvrstiti u svakodnevnu ishranu.

Bogat je antioksidansima

Dijetetičarka Avery Zenker navodi da je cimet bogat antioksidansa, posebno polifenolima poput cimetne kiseline i cinamaldehida.

Antioksidansi pomažu tijelu neutralizovati oksidativni stres, proces koji inače može oštetiti stanice i doprinijeti hroničnoj upali. Kada je tijelo izloženo upali tokom dužih razdoblja, povećava se rizik od metaboličkih bolesti.

“Obilje antioksidativnog profila cimeta moglo bi pomoći u zaštiti stanica od oštećenja, usporiti procese starenja i smanjiti rizik od hroničnih bolesti”, dodaje Zenker.

Može podržati zdrav nivo šećera u krvi

Cimet je široko proučavan zbog svoje potencijalne uloge u regulaciji nivoa šećera u krvi. Njegovi biljni spojevi mogu oponašati inzulin, olakšavajući tijelu premještanje glukoze u stanice i snižavajući nivo šećera u krvi.

Istraživanja su testirala niz doza cimeta kako bi se vidjelo je li više bolje, ali čini se da koristi ne ovise o konzumiranoj količini.

“Čak i samo jedna kašičica (otprilike dva grama) dnevno može poboljšati regulaciju šećera u krvi kod nekih osoba. Također je dokazano da poboljšava osjetljivost na inzulin i smanjuje skokove šećera u krvi nakon obroka, što je posebno važno za osobe s predijabetesom ili dijabetesom tipa 2”, kaže Zenker.

Nutricionistica Sheri Gaw navodi da bez obzira konzumira li se u hrani, čajevima ili dodacima ishrani, cimet može pomoći u poboljšanju kontrole šećera u krvi kod osoba s dijabetesom.

Moglo bi koristiti zdravlju srca

Prema dijetetičarki Zenker, cimet može igrati i potpornu ulogu u održavanju zdravog nivoa holesterola i triglicerida – dva ključna markera kardiovaskularnog rizika.

Neke nedavne studije sugerišu da je redovni unos cimeta povezan s nižim nivoima ukupnog i LDL (često nazvanog “lošim”) holesterola, smanjenjem triglicerida i poboljšanjem HDL holesterola – “dobrog” holesterola koji pomaže u zaštiti vaših arterija.

“Cimet također može imati umjerene koristi za krvni pritisak”, dodaje Zenker.

Jedna studija je otkrila da dosljedna konzumacija cimeta tokom osam sedmica dovodi do snižavanja krvnog pritiska.

Iako cimet sam po sebi neće zamijeniti druge zdrave navike za srce ili tretmane koje preporučuju ljekari, redovito dodavanje u obroke jedan je od jednostavnih načina da svom kardiovaskularnom sistemu date dodatni poticaj.

Može pomoći u smanjenju upala

Na mnoga zdravstvena stanja utječe hronična upala, a biljni spojevi u cimetu mogu pomoći u smirivanju upalnih putova. Ove dobrobiti mogle bi biti posebno korisne za osobe koje se bore s artritisom, srčanim bolestima i dijabetesom tipa 2.

“Unos cimeta povezan je sa smanjenom sistemskom upalom, uključujući niže nivoe C-reaktivnog proteina (CRP), markera upale”, kaže Zenker.

No, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se istražili dugoročni učinci. Ipak, dodavanje cimeta u obroke može pružiti blagu podršku protiv vrste tekuće upale koja može pogoršati simptome hronične bolesti.

Nutritivna vrijednost

Cimet se obično konzumira u malim količinama pa ne pruža značajan izvor kalorija ili glavnih hranjivih tvari. Jedna kašičica cimeta (otprilike 2,6 grama) sadrži šest kalorija, dva grama ugljikohidrata i jedan gram vlakana.

Za većinu ljudi, cimet je općenito siguran u malim količinama koje se obično koriste za aromatiziranje hrane.

Nutricionisti kažu da vrsta cimeta koju odaberete može napraviti razliku. Kasija cimet, sorta koja se najčešće prodaje u trgovinama mješovitom robom, sadrži veće nivoe kumarina, prirodnog spoja koji u velikim količinama može biti štetan za jetru.

“Prekomjerni unos kumarina može dovesti do oštećenja jetre i simptoma poput vrtoglavice, proljeva i povraćanja”, kaže Zenker.

S druge strane, cejlonski cimet, ponekad nazvan i “pravi cimet”, sadrži vrlo malo kumarina i smatra se sigurnijim izborom ako redovito koristite cimet.

IZVOR:Klix.ba

Komentari

komentara

Written by Urednik




  • play_circle_filled

    Radio
    Kiša dobrih nota

play_arrow skip_previous skip_next volume_down
playlist_play