Dobrovoljčka, 33 godine poslije
Danas se u Dobrovoljačkoj ulici obilježavaju 33 godine od dešavanja na ovom mjestu, jedni su obilježili godišnjicu napada na konvoj vojnika JNA, dok su drugi obilježili dan kada se desio jedan od presudnih događaja u odbrani glavnog grada i Bosne i Hercegovine.
Obilježavanje stradanja vojnika JNA
Navršene su 33 godine od događaja kada je prilikom prolaska kroz Dobrovoljačku ulicu napadnut konvoj vojnika JNA, koji je napuštao Sarajevo. Nakon služenja pšarastosa za stradale pripadnike u Hramu svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima, obilježavanje je nastavljeno u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
Odbor Vlade RS za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova organizovao je obilježavanje kako bi ukazali da niko nije osuđen za ovaj zločin, te da ne postoji spomen obilježje ubijenim.
33. godišnjica bitke u Dobrovoljčkoj
Članovi Udruženja “Zelene beretke”, borci/veterani Armije Republike Bosne i Hercegovine i građani Sarajeva danas su u ulici Hamdije Kreševljakovića, bivšoj Dobrovoljačkoj, obilježili 33. godišnjicu jednog od presudnih događaja u odbrani glavnog grada i Bosne i Hercegovine.
Predsjednik Udruženja “Zelene beretke” Stari Grad Vahid Alić izjavio je novinarima da su se okupili kako bi odali počast borcima koji su dali živote za odbranu Sarajeva i BiH, te podsjetio kako su izgledali 2. i 3. maj te 1992. u Sarajevu.
– To su sigurno najznačajnija dva datuma kad je odbranjen grad Sarajevo i suverena i nezavisna država Bosna i Hercegovina – istakao je Alić dodajući da je 3. maja razmjenjen uhapšeni predsjednik Alija Izetbegović, kao i da je počela opsada grada koja je najduže trajala u istoriji modernog ratovanja.
Jugoslavenska narodna armija je, kako je rekao, 2. maja stala je na stranu agresora i agresije, iako je svijest naših građana tada još uvijek bila da je JNA jedina garant sigurnosti i bezbjednosti kako za živote, tako i za imovinu.
https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?gdpr=0&client=ca-pub-3214641752580198&output=html&h=280&adk=2428503466&adf=3589995037&w=521&abgtt=9&fwrn=4&fwrnh=100&lmt=1633349666&num_ads=1&rafmt=1&armr=3&sem=mc&pwprc=8678400940&ad_type=text_image&format=521×280&url=https%3A%2F%2Fwww.bhrt.ba%2Fdobrovolj%25C4%258Dka-33-godine-poslije&fwr=0&pra=3&rh=131&rw=521&rpe=1&resp_fmts=3&wgl=1&fa=27&uach=WyJXaW5kb3dzIiwiMTAuMC4wIiwieDg2IiwiIiwiMTM1LjAuNzA0OS4xMTUiLG51bGwsMCxudWxsLCI2NCIsW1siR29vZ2xlIENocm9tZSIsIjEzNS4wLjcwNDkuMTE1Il0sWyJOb3QtQS5CcmFuZCIsIjguMC4wLjAiXSxbIkNocm9taXVtIiwiMTM1LjAuNzA0OS4xMTUiXV0sMF0.&dt=1746271794236&bpp=2&bdt=596&idt=2&shv=r20250430&mjsv=m202504300101&ptt=9&saldr=aa&abxe=1&cookie=ID%3Dbaaaedce37129584%3AT%3D1722841581%3ART%3D1746271789%3AS%3DALNI_MYPD-XA49aUora7zzOzNmx6TEhg3Q&gpic=UID%3D00000e85254d76e4%3AT%3D1722841581%3ART%3D1746271789%3AS%3DALNI_MYIPAV0A1sRy80K9jXoDO2T7Re6Ug&eo_id_str=ID%3Dfae57376911fa25c%3AT%3D1738397070%3ART%3D1746271789%3AS%3DAA-Afja1gHtcR25Zv_CXV7OA54vl&prev_fmts=276×250%2C0x0%2C521x280%2C521x280&nras=4&correlator=1716835754897&frm=20&pv=1&u_tz=120&u_his=19&u_h=1080&u_w=1920&u_ah=1040&u_aw=1920&u_cd=24&u_sd=1.75&dmc=8&adx=116&ady=2594&biw=1088&bih=525&scr_x=0&scr_y=57&eid=31092114%2C95358862%2C95358864%2C31092050%2C95333412%2C95358976%2C95359091%2C95359240%2C31092180%2C95359116%2C31090358&oid=2&pvsid=6910608410714188&tmod=1237120742&uas=0&nvt=1&ref=https%3A%2F%2Fwww.bhrt.ba%2F&fc=384&brdim=0%2C0%2C0%2C0%2C1920%2C0%2C1920%2C1040%2C1097%2C525&vis=1&rsz=%7C%7Cs%7C&abl=NS&fu=128&bc=31&bz=1.75&td=1&tdf=2&psd=W251bGwsbnVsbCxudWxsLDNd&nt=1&ifi=5&uci=a!5&btvi=4&fsb=1&dtd=141
– Ona je pokazala svoje pravo lice, stala na stranu agresora i agresije i tog 2. maja izvršila žestok napad na institucije, prije svega na institucije države Bosne i Hercegovine, kao i njene građane. Sa okolnih brda iz više pravaca izvršeno je granatiranje da bi u koordinaciji sa paravojnim formacijama, srpskim dobrovoljcima, niškim specijalcima, napustili kasarne iz centra grada i krenuli u osvajanje Predsjedništva kako bi presjekli grad, a paralelno s tim na aerodromu uhapšan je predsjednik Alija Izetbegović i delegacija Bosne i Hercegovine koja se vraćala sa pregovora iz Lisabona i odvedena u kasarnu u Lukavicu – rekao je Alić.
Istorija dešavanja u Dobrovoljačkoj
Trećeg maja 1992. godine, tokom povlačenja pripadnika JNA iz kasarne na Bistriku, došlo je do razmjene vatre između Teritorijalne odbrane BiH i Jugoslovenske narodne armije (JNA).
Tom prilikom došlo je do pogibije pripadnika JNA.
Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine, krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA, kada je došlo do napada na kolonu.
Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zarobljenog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, koji je zarobljen od strane JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu.
Kada je kolona u kojoj je bila 261 osoba zaustavljena, odjeknuli su pucnjevi.
U ovom sukobu 3.maja stradalo je sedam pripadnika JNA, prema svjedočenju generala JNA Milutina Kukanjca.
IZVOR:BHRT