Krov nad glavom postao luksuz:cijene nekretnina u BiH vrtoglavo porasle u samo pet godina
Bosna i Hercegovina bilježi najveći rast cijena nekretnina u regiji. U posljednjih pet godina porasle su za čak 71 posto. Dok su Hrvatska i Slovenija imale znatno blaži rast, domaće tržište doživjelo je nagli skok.
Bosna i Hercegovina bilježi najveći rast cijena nekretnina u regiji. U posljednjih pet godina porasle su za čak 71 posto. Dok su Hrvatska i Slovenija imale znatno blaži rast, domaće tržište doživjelo je nagli skok.
Kvadrat u novogradnji u Sarajevu ili Banjaluci danas se plaća kao u evropskim metropolama. Razlozi su brojni kažu agenti za nekretnine, od povoljnih kredita do specifičnog načina gradnje i prodaje.
“Kada se formira cijena nekretnine puno je faktora u igri, a najznačajniji je ponuda, potražnja, kvalitet, lokacija, infrastrukturne stvari, krediti banaka. Mi ako imamo najveći rast u regionu sigurno imamo imamo i jednu od najboljih kamata za kupovinu stanova, tako da je i to jedan veliki faktor. Stvarne i realne cijene pogotovo stanova u novogradnji, kada kupujete i birate stan još dok se objekat gradi, su malo drugačije i niže jer imate mogućnost pregovaranja, plaćanja u ratama, mogućnost da plaćate po fazama, da uredite stan po svom. To je jedno od objašnjenja zašto je došlo do tako naglog skoka vrijednosti kvadrata”, pojasnio je Haris Kadić, agent za nekretnine u Sarajevu.
Statistika potvrđuje da potražnja ne jenjava, bez obzira na rast cijena. 2021. godine prosječna cijena kvadrata u BiH iznosila je 1.828KM, a u 2025. godini 3.085 KM, što je rast od 69% u periodu od pet godina.
S druge strane, statistika prodaje stanova u novogradnji također pokazuje rast. 2021. godine prodato je 3.707 stanova, a 2025. 4.235 stanova. Prodaja stanova porasla je za 14%.
Mladi pokušavaju riješiti stambeno pitanje, a stariji sugrađani su primorani na radikalne poteze, pokazuju podaci sa terena. Zbog visokih režija i niskih penzija, velike stanove mijenjaju za manje, kako bi preživjeli. Međutim, problem je što se gradi premalo onoga što je većini zapravo potrebno.
“Zbog toga što je ponuda relativno mala. Gradi se mali broj stanova u odnosu na potrebe, a i oni koji se grade vrlo često u kategoriji luksuznih i samim tim nisu uopšte opcija za razmatranje za većinu građana. Mogu se odrediti neke razumne granice, a i vlasti, također, mogu imati mehanizam da mogu izdati građevinske dozvole, odnosno, da kontrolišu kome će izdati dozvole, koje će projekte odobriti, kakvi su urbanistički planovi i prilikom takvih postupaka imaju mogućnost uslovljavanja, odnosno, neodobravanja onih projekata koji ne ispunjavaju potrebe tržišta”, smatra ekonomista Igor Gavran.
N1