Kako svakodnevni unos cjelovitih žitarica utječe na zdravlje
Povećanje unosa cjelovitih žitarica u svakodnevnoj ishrani može značajno smanjiti rizik od razvoja srčanih oboljenja i dijabetesa tipa 2, pokazalo je najnovije istraživanje objavljeno u stručnom časopisu European Heart Journal.
Sveobuhvatno istraživanje obuhvatilo je podatke iz 101 publikacije i 87 različitih studija. Rezultati ukazuju na to da redovna konzumacija neprerađenih žitarica poboljšava ključne kardiometaboličke faktore rizika, uključujući visok krvni pritisak, povišen holesterol i gojaznost. Najveći efekat na smanjenje ukupnog holesterola zabilježen je pri dnevnom unosu od oko 80 grama.
Naučnici ističu da cjelovite žitarice pomažu tijelu tako što smanjuju nivo insulina i lošeg holesterola, te pružaju duži osjećaj sitosti, što olakšava kontrolu tjelesne težine.
Za razliku od rafinisanih, cjelovite (integralne) žitarice zadržavaju mekinje i klicu – dijelove bogate vlaknima, vitaminima i mineralima. Tokom prerade bijelog brašna ti se slojevi uklanjaju, čime se gubi većina hranljivih materija.
U ovu grupu namirnica spadaju:
– Zob
– Integralna pšenica, heljda i ječam
– Kinoa, faro i bulgur
– Smeđa, crna, crvena i divlja riža
Iako se efikasni nivoi unosa mogu razlikovati, studija pokazuje da se najznačajnije zdravstvene koristi ostvaruju unosom između 60 i 100 grama cjelovitih žitarica dnevno. To odgovara količini od četiri do šest porcija.
Prema zvaničnim nutricionističkim smjernicama, jedna porcija uključuje pola šolje kuhane zobi, smeđe riže ili ječma, jednu krišku integralnog hljeba ili jednu integralnu tortilju.
Stručnjaci savjetuju postepenu zamjenu uobičajenih namirnica.
IZVOR:Klix.ba