menu Naslovna chevron_right
MagazinZanimljivosti

BiH Grad “Zmaja od Bosne”: Bogati historijski biser BiH iz kojeg potječu brojne poznate ličnosti

Urednik | 28. Februara 2016.

Na obroncima planine Majevice nalazi se jedan od bisera BiH, bogat historijskim i kulturnim znamenitostima – Gradačac. Prvi put kroz historiju spominje se 1461. godine pod nazivom Gračac i bio je to grad od izuzetno važnog strateškog značaja za Osmanlije.

Gradačac se nalazi na nadmorskoj visini od 129 metara na rječici Gradašnici. Pod Osmanlijskom je vlašću od 1519. godine. Gračačka (Gračac je stariji naziv za Gradačac) nahija spomenuta je u jednom defteru iz 1533. dok se 1634. navodi da Gradačac pripada Gračaničkom kadiluku. To je ujedno i prvi dokument u kojem se ovo mjesto javlja pod sadašnjim imenom. Nakon Karlovačkog mira (1699.) Gradačac, kojem je tada bila namijenjena odbrana osmanlijskih granica na Savi, mnogo dobija na svom strateškom značaju.

Zmaj od Bosne

Godine 1701. postaje palanka, a od 1710. sjedište kapetanije. Poslije toga varošica se brzo razvijala pa je polovinom 19. vijeka imala dva hana, dvije medrese, četiri džamije, nekoliko mekteba i blizu 40 trgovačkih i zanatskih radnji. Najveća zasluga za takav prosperitet mjesta pripada gradačačkim nasljednim kapetanima iz porodice Gradaščevića: Osman-kapetanu i Murat-kapetanu, a naročito predvodniku vojske bosanskih feudalaca u borbi protiv osmanlijske uprave 1830. godine Husein-kapetanu, bolje poznatom pod nadimkom Zmaj od Bosne.

Gradačac je poznat po tvrđavi koju je podigao upravo Husein-kapetan Gradaščević 1824. godine. Izgradnja postojećeg tvrđavskog kompleksa u ovom mjestu započeta je 1765. godine, a dovršena do 1821. Unutar široko razvedenih bedema ovog fortifikacionog sistema koji ima tri ulaza osigurana kapi-kulama, nalazi se oko 18 metara visoka od opeke sagrađena trospratna kula s tornjem na vrhu. Masivno građena četverospratna sahat-kula kvadratne osnove, visoka 22 metra, najmlađi je objekat te vrste u BiH. Kula se nalazi u starom dijelu grada. Restaurirana je 2003. godine.

Prema narodnim predanjima, pod zemljom na ovom lokalitetu kriju se mnoge tajne poput postojanja srednjovjekovnog grada, a tu su i razni podzemni hodnici i utvrđeni topnički položaji građeni u osmansko doba. Glavni objekt koji je služio kao kapetanov dvor je trospratna kula, a po ukidanju kapetanije u njoj se nalazilo sjedište upravne vlasti, dok je kasnije služila kao kasarna i u vojne svrhe. Postoji i legenda da je jedan od tunela povezan s Husejnijom džamijom.

U okviru Starog grada interesantne su i podzemne prostorije na južnom dijelu kompleksa koje su vjerovatno služile kao spremište za oružje i municiju te podzemno spremište za vodu u koje je moglo stati više desetina hektolitara tekućine.

Rodno mjesto poznatih osoba

Osim historijske ličnosti Husein-kapetana, Gradačac je rodno mjesto brojnih poznatih ličnosti među kojima su univerzitetski profesor Mustafa Imamović, književnik Hasan Kikić, fudbaler Ešref Jašarević, rukometaš Damir Doborac, rukometašica Meliha Sajlović Ismailoglu te reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, kao i aktuleni premijer FBiH Fadil Novalić.

U parku koji se nalazi ispod kule napravljena su spomen-obilježja poginulima iz ovog grada, te su postavljene biste poznatim ličnostima. Posebna bista postavljena je i za revolucionara i istaknutog borca za radnička prava koji je mučki ubijen 1941. godine u logoru Kerestinac kod Zagreba. Park je prekrasno uređen s nekoliko manjih mostova i mnoštvo sadržaja za stare i mlade. Odiše historijom i tradicijom, uz kulu koja kao da ga štiti.

Poljoprivreda i voćarstvo

Kako su nam rekli u Općini, Gradačac je voćarski i poljoprivredni kraj u kojem se uzgaja zdrava hrana. Blizu 55 posto stanovništva se bavi ovim djelatnostima.

“Zaposleno je 7.500 stanovnika u metalnoj, prehrambenoj, građevinskoj, modnoj, drvoprerađivačkoj i duhanskoj industriji. Ostatak stanovništva ima voćnjake i vinograde na privatnim posjedima, gdje uzgajaju šljivu, jabuku, krušku…”, rekao nam je Mirel Bijedić iz Službe za informisanje Općine Gradačac.

Ono po čemu je Gradčac još poznat jeste Sajam šljive koji se svake godine održava u augustu mjesecu. U njemu učestvuju brojni izlagači iz naše zemlje, regije, ali i šire.

“U našoj općini se održavaju i Gradačački književni susreti, Sajam organske proizvodnje, Smotra folklora, konjičke utrke i razni sportski događaji (rukomet, ženski odbojkaški klub, fudbalski klubovi, karate klubovi …)”, kazao je Bijedić.

Brojne turističke atrakcije

Od 2013. godine imaju i obučene turističke vodiče koji će vas provesti gradom, pokazati raznolike znamenitosti i naučiti vas o bogatoj historiji ovog bh. grada. Osim Kompleksa Starog grada s kulom Zmaja od Bosne, posebna atrakcija su dva vještačka jezera Vidara i Hazna koja se nalaze u centru grada, banjski kompleks Banja Ilidža, Hipodrom, oklopni voz iz rata 1992.-1995., planinarski dom koji je udaljen 10-ak kilometara od centra grada, rodna kuća Josipa Šibera i brojni drugi sadržaji.

Osim zdravog načina života koji ovaj grad nudi i historijsko-kulturnog bogatstva, tu su i razni vidovi zabave u ugostiteljskim objektima i sportski sadržaji.
Gradačac je imao dva vodovoda još u tursko doba. Jedan vodovod je išao od vrela Starčevac, a drugi od izvora Hazna, po kojem je kasnije dobilo ime malo jezero, smješteno skoro u samom centru grada. Česmu kod Husejnije džamije, u koju je voda dolazila sa Starčevca, sagradio je Fadil-paša Šerifović 1839. godine. Banjski objekat izgrađen je na izvorištu vrlo kvalitetne termalne vode koja ima temperaturu 29,3 stepena. Uz pomoć ove vode liječe se hronične reumatske bolesti, mialgije i neuralgije te hronične ženske bolesti.

“U toku su radovi na vodosnabdijevanju južnog dijela grada sa odvodom otpadnih voda, opremanje nove poslovne zone (infrastruktura), radovi na gradskom trgu, glavnom gradskom šetalištu Aleja te na poboljšanju putnih pravaca i turističkih ponuda”, rekao je Bijedić.

Partneri Gradačca su gradovi Sivas (Turska), Duren (Njemačka), Castenedolo (Italija), Stryi (Ukrajina) i Frydek-Mistek (Češka).

(Radio Bet / Klix.ba)

Komentari

komentara

Written by Urednik




  • play_circle_filled

    Radio
    Kiša dobrih nota

play_arrow skip_previous skip_next volume_down
playlist_play